Hrvatski sabor raspravljati o novom zakonu o otocima koji treba unaprijediti položaj i život otočana, njih oko 128 tisuća, koliko ih je prema popisu iz 2021. godine živjelo na 52 naseljena otoka i poluotoku Pelješcu.
Novim zakonom predviđa se unaprijediti i nastaviti postojeće mjere, ali i uvesti nove. Mjere koje se unaprjeđuje su prometna povezanost kroz subvencioniranje cestovnog i pomorskog prijevoza za otočane, opskrba otočana pitkom vodom, infrastrukturni razvoj otoka.
Zakon donosi mjere subvencioniranja cijene prijevoza vode na otocima, odnosno otočnim naseljima koja nisu spojena na vodoopskrbni sustav, kako za otočane tako i za gospodarstvenike. Novina je da će se prijevoz vode financirati i u kriznim situacijama, kakva su, primjerice, duža sušna razdoblja.
Osim toga, gospodarskim subjektima koji posluju na otocima sufinanciranje prijevoza vode povećat će se s 50 na 100 posto, javlja Radio Zadar.
Jedni hvale, drugi su skeptični
HDZ-ovi saborski zastupnici hvalili su prijedlog novog zakona o otocima, tvrdeći da je ‘korak više’ za otočane, dok je oporba izrazila bojazan da će ostati ‘mrtvo slovo na papiru’ te istaknula kako je ključna njegova provedba. Oporba, uz to, upozorava da u novom zakonu nema minimalnih standarda zdravstvene zaštite za otočane.
– U pogledu zdravstvene zaštite, zakon ne propisuje ni jednu obvezu države, odgovornost se ponovno prebacuje na lokalne zajednice, na igre gladi, odnosno tko će kome ukrasti liječnika, ocijenila je u saborskoj raspravi o zakonu Ivana Kekin (Možemo).
– Problemi otoka u zdravstvu ne mogu se riješiti bez koordinacije više ministarstava, a zakon odgovornost prebacuje na lokalnu i regionalnu razinu, kaže i Boris Piližota (SDP).
Takvo mišljenje ne dijeli ministrica regionalnog razvoja Nataša Mikuš Žigman koja tumači da je propisima države i minimalnim zdravstvenim standardima zdravstvena zaštita zajamčena za sve građane. Najavila je pokretanje programa za dodjelu sredstava općinama i gradovima za unaprjeđenje mreže javne zdravstvene službe na otocima kroz strukturna ulaganja, povećanje materijalnih prava za medicinsko osoblje i kroz najam stanova za liječnike.
– Program koji ćemo provoditi bit će primjer suradnje središnje vlasti i lokalnih jedinica, kazala je navodeći da je u zdravstvenu zaštitu na otocima u desetak godina uloženo 24 milijuna eura, a tu je i projekt mobilnih ljekarni, hitna helikopterska medicinska služba itd… – rekla je Mikluš Žigman.
Da je državi stalo do otoka i otočana, potkrijepila je i podatkom da je u otoke od 2016. do 2025. uloženo više od četiri milijarde eura, a 92 posto su bespovratna sredstva.
– Hrvatskoj je omogućeno i 150 milijuna eura za Integrirani teritorijalni program za otoke koji se provodi – naglasila je.
Dalibor Paus (IDS) pozdravlja najavu da će se nastaviti povlašteni javni pomorski prijevoz, te pritom tvrdi da dva naseljena otoka, Unije i Susak, nemaju redovnu trajektnu liniju.
– Tko će odgovoran ako se nešto, što je u zakonu propisano, ne provede, što ako za četiri godine ne bude trajektne povezanosti ova dva otoka s kopnom, tko odgovara – pitao je zastupnik.
Ministrica Mikuš Žigman ističe postoji dnevna brodska linija između Malog Lošinja i Suska, koja povezuje i Unije. “Ne možemo reći da prometna povezanost nije osigurana”, kazala je i naglasila kako Ministarstvo mora godišnje izdvaja nešto manje od sto milijuna eura radi osiguranja pomorskog i cestovnog javnog prijevoza za otočane. I Borić kaže da su dva spomenuta otoka već desetljećima povezani, imaju brzu brodsku liniju koja ih povezuje sa Rijekom i Lošinjem.
– Da, povezani su sa Lošinjem, ali za biciklu i karijolu, za prijevoz auta, kamiona, tereta, prijevoz ne postoji – ustrajao je Paus.
I.M.
