O tome gdje će se moći graditi solarne elektrane na području Nevesinja, lokalna Skupština trebala bi odlučiti u veljači. Vlada je prethodnih godina dodjeljivala koncesije potencijalnim investitorima za izgradnju solarnih elektrana na području te općine, koje su, među ostalim, planirane i na obradivim površinama u državnom vlasništvu. Tome se protive mještani, piše RTRS.
Peticija, koju je potpisalo ili elektronički podržalo više od 5.000 građana, upućena je nadležnim ministarstvima i lokalnim institucijama. Građani tvrde da nisu protiv izgradnje solarnih elektrana, ali ne na obradivom poljoprivrednom zemljištu.
„Ljudi moji, to je od moje kuće udaljeno tristo metara, a 90 posto površine je obradivo zemljište, sve je pod navodnjavanjem. Riječ je o zemljištu u državnom vlasništvu koje su koristila bivša poduzeća. Trenutačno se ne obrađuje, a mještani su zainteresirani za zakup“, kaže Milan Stanković iz sela Sopilja.
Gradnji solarnih elektrana protivi se i Veso Radić iz sela Pridvorci.
„Ovdje ima ljudi koji drže stoku. Ne daju nam da obrađujemo zemlju, tražimo je, ali je ne možemo dobiti. Sada žele graditi solarne elektrane, a riječ je o specifičnom primjeru u BiH gdje imate 300 hektara zemljišta pod navodnjavanjem“, ističe Radić.
Datum održavanja posebne sjednice lokalne Skupštine još nije preciziran. Zasjedao je i lokalni Savjet za izmjenu Prostornog plana koji je, kao savjetodavno tijelo, zatražio reviziju odluka o dodjeli koncesija. Cilj je pronaći zajedničko rješenje.
„Zajednički stav članova Savjeta je da solarni paneli i zelena energija svakako imaju svoje mjesto, ali ne na štetu poljoprivrednika, poljoprivrednog zemljišta i ispaše stoke“, naglasio je Bogdan Botić, član Savjeta i zamjenik načelnika općine.
U općini tvrde kako raspoloživog neobradivog zemljišta za izgradnju solarnih elektrana ima. Glavne primjedbe na Prostorni plan odnose se na pojas vodozaštite oko vodozahvata i jezera Alagovac te na korištenje obradivog zemljišta za postavljanje solarnih panela na nekoliko lokaliteta. Spominju se površine veće od 500 hektara.
Postupak izrade prostorno-planske dokumentacije još traje, no u važećem dokumentu nisu predviđeni veliki solarni parkovi.
„Procedura nije završena i u ovom se trenutku može reći da će određena planska rješenja za solarne elektrane biti revidirana te da će poljoprivredno zemljište biti sačuvano. Konačno rješenje donijet će lokalni parlament, koji usvaja Prostorni plan, i tek tada on postaje važeći“, pojasnio je Miloš Ivanišević, načelnik Odjela za prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove.
Prema neslužbenim procjenama, samo od energetskih objekata koji su planirani za izgradnju, u lokalni bi se proračun godišnje slijevalo oko pet milijuna konvertibilnih maraka. Dio tog novca bio bi usmjeren i u poljoprivredu.
