Govor Donalda Trumpa u Davosu odjeknuo je Europom i svijetom snažnije nego ijedan nastup američkog predsjednika posljednjih godina. Pred globalnom političkom i ekonomskom elitom Trump je otvoreno poručio da su Sjedinjene Države prestale biti jamac liberalno-demokratskog poretka, zaprijetio novim carinama i ponovno doveo u pitanje odnose s europskim saveznicima, NATO-om i globalnim trgovinskim sustavom.
U dugom i često nepovezanom govoru na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, koji su analitičari opisali kao mješavinu bombastičnosti, uvrijeđenosti i samohvale, Donald Trump praktički je izrekao oproštaj američkom vodstvu liberalnog svjetskog poretka uspostavljenog nakon Drugog svjetskog rata.
Pred publikom koju se često opisuje kao hodočasnike globalizacije, Trump je ustvrdio da Sjedinjene Države više neće besplatno nuditi svoja tržišta i vojnu zaštitu europskim saveznicima, koje je pritom optužio da su desetljećima iskorištavali Ameriku, piše The New York Times.
Prijetnje pa naglo povlačenje
“Sjedinjene Države održavaju cijeli svijet na površini. Svi su iskoristili Sjedinjene Države”, poručio je Trump. Carine je opisao kao “cijenu ulaska” na tržište od 300 milijuna američkih potrošača te najavio nastavak i produbljivanje trgovinskog rata.
Samo nekoliko sati nakon govora, Trump je ublažio jednu od svojih najkontroverznijih prijetnji. Na društvenim mrežama objavio je da trenutačno neće koristiti carine kao sredstvo pritiska kako bi preuzeo kontrolu nad Grenlandom, danskim teritorijem, barem dok traju razgovori njegovih najbližih suradnika s europskim partnerima.
Iako je tom objavom privremeno pošteđen suverenitet Grenlanda, politička šteta već je bila učinjena, poruke iz Davosa jasno su pokazale duboku promjenu američkog odnosa prema saveznicima.
Suprotstavljanje Kini
Trump se pojavio u istoj dvorani u kojoj je 2017. godine kineski predsjednik Xi Jinping pokušao preuzeti ulogu branitelja globalne suradnje. Xi je tada upozoravao da je protekcionizam “zaključavanje u mračnu sobu” iz koje nitko ne izlazi kao pobjednik.
“Nitko neće izaći kao pobjednik u trgovinskom ratu”, rekao je Xi nekoliko dana prije Trumpove prve inauguracije. Iako je Kina tada dočekana sa skepticizmom, zbog subvencionirane industrije, gušenja disidenata, pritiska na Tajvan i regionalnih prijetnji, posljednjih godina sve je izraženiji osjećaj da Peking barem retorički brani vrijednosti koje je Trump odbacio: multilateralizam, globalnu trgovinu i ideju da nijedna država ne može sama riješiti globalne probleme.
Stručnjaci ističu da se Trumpovim nastupom dodatno produbio kontrast između američkog nacionalizma i kineskog nastojanja da se prikaže kao “odrasla osoba u prostoriji”.
Europa između SAD-a i Kine
“Kina definitivno želi preuzeti tu ulogu, dok Sjedinjene Države pokazuju hirovito neprijateljstvo”, rekao je Eswar Prasad, stručnjak za međunarodnu trgovinu sa Sveučilišta Cornell, uz napomenu da svijet još nije spreman u potpunosti prihvatiti Kinu.
Europa i Kina, barem na papiru, dijele predanost trgovini temeljenoj na pravilima i priznavanje znanstvene stvarnosti klimatskih promjena. Kina je pritom postala globalni lider u tehnologijama čiste energije, od solarnih panela do električnih vozila i baterija, dok Europa, unatoč poteškoćama, i dalje ima ambiciozne klimatske ciljeve.
Trump je u Davosu ponovno žestoko napao europsku zelenu tranziciju, nazivajući je “novom zelenom prijevarom, možda najvećom u povijesti”. “Sjedinjene Države izbjegle su katastrofalni energetski kolaps koji je zadesio svaku europsku naciju koja je slijedila tu prijevaru”, rekao je, hvaleći američki povratak fosilnim gorivima. Tvrdio je i da se Kina “smije dok prodaje vjetroturbine glupim ljudima u Europi”, iako činjenice pokazuju da Peking istodobno masovno ulaže u obnovljive izvore i postupno smanjuje ovisnost o ugljenu.
Ukrajina kao najveća prepreka euroazijskom savezu
Unatoč potencijalnim dodirnim točkama, Europa i Kina ostaju duboko podijeljene zbog rata u Ukrajini. Kako ističe Adam Tooze, ekonomski povjesničar sa Sveučilišta Columbia, kinesko odbijanje da osudi rusku agresiju predstavlja ključnu prepreku. “Europljani bi stajali uz Kinu da nije bilo Ukrajine”, rekao je Tooze, opisujući rat kao zapreku mogućem “euroazijskom multilateralizmu”.
Trumpov dolazak u Davos pratile su napetosti zbog njegovih ranijih prijetnji Danskoj, članici NATO-a. Sama mogućnost sukoba SAD-a i Danske, upozoravaju analitičari, ozbiljno je narušila kredibilitet Saveza. “Tražim komad leda, hladan i loše smješten, koji može igrati vitalnu ulogu u svjetskom miru”, rekao je Trump, govoreći o Grenlandu. “To je vrlo mali zahtjev u usporedbi s onim što smo im davali desetljećima”.
Dan ranije, američki ministar trgovine Howard Lutnick izjavio je u Davosu da je svjetski trgovinski sustav, izgrađen prema američkim pravilima, stvar prošlosti: “Globalizacija je iznevjerila Zapad i Sjedinjene Američke Države”, rekao je Lutnick.
Trump je dodatno potvrdio spremnost da carine uvede i prijateljima i neprijateljima, prepričavši anegdotu o Švicarskoj. Nakon razgovora s predsjednicom Karin Keller-Sutter, carine je prvo povećao na 39 posto jer ga je, kako je rekao, “krivo naljutila”, da bi ih kasnije, nakon razgovora s proizvođačem satova Rolex, smanjio na 15 posto. “Ne znači da neće opet rasti”, upozorio je Trump.
