Javna rasprava o Programu razmještaja i uređenja prostora za selektivno prikupljanje komunalnog otpada u užem urbanom području Mostara, održana u Gradskoj vijećnici, privukla je iznimno velik broj građana. Dvorana je bila ispunjena do posljednjeg mjesta, a dio sudionika raspravu je pratio stojeći, što je dodatno pokazalo koliko je tema kontejnera osjetljiva u gotovo svim gradskim naseljima.
Rasprava je otvorila niz konkretnih problema s terena, od blizine dječjih vrtića i nacionalnih spomenika do višegodišnjeg gomilanja otpada i osjećaja zapostavljenosti pojedinih kvartova.
Urbanizam: Kontejner negdje mora biti
Šefica Odjela za urbanizam i građenje Grada Mostara Dragana Parmać poručila je kako savršeno rješenje ne postoji.
„Kontejner negdje mora biti. Pokušat ćemo uvažiti sve razumne zahtjeve građana, ali mora se pronaći rješenje koje je funkcionalno“, kazala je Parmać.
Dodala je kako će sve primjedbe biti razmotrene, ali i naglasila da se u nekim slučajevima neće moći udovoljiti svim zahtjevima jer prostorna ograničenja jednostavno ne ostavljaju puno izbora.
Koncept zajednički rad urbanizma i Komunalnog
Direktor Zavoda za prostorno uređenje Grada Mostara Mirza Šahović pojasnio je kako program nije rađen jednostrano.
„Koncept su zajednički izrađivali Odjel za urbanizam i JP Komunalno“, rekao je Šahović.
Istaknuo je kako Grad nema egzaktne podatke o stvarnom broju stanovnika po pojedinim lokacijama.
„Nemamo precizne podatke o broju stanovnika Mostara. Koristili smo izračune temeljene na potrošnji vode i podatke Javnog poduzeća Komunalno kako bismo došli do realnih procjena“, naveo je.
Prema tom modelu predviđeni su setovi od tri, šest ili devet kontejnera, ovisno o broju korisnika. Kontejneri će biti kombinacija nadzemnih, polupodzemnih i podzemnih rješenja.
Najviše 150 metara od zgrade
Šahović je naglasio kako će sve postojeće stambene zgrade imati osiguranu lokaciju za odlaganje otpada.
„Kontejneri neće biti udaljeni više od 150 metara od zgrada“, rekao je.
Za individualno stanovanje, odnosno kuće, planiran je postupni prelazak na sustav kanti koje će se nalaziti na privatnim parcelama.
Poseban režim predviđen je za poslovne subjekte.
„Poslovni subjekti morat će imati individualne ugovore s Komunalnim i plaćati odvoz otpada prema količini koju proizvode. Pošteno je da onaj tko proizvodi više otpada, plaća i veću cijenu. Ne može se događati da poslovni objekti koriste kontejnere namijenjene domaćinstvima”, poručio je Šahović.
Komunalno: Bez usvojenog plana rad nam je otežan
Izvršna direktorica JP Komunalno Jadranka Senkić upozorila je kako se program neće moći provesti odmah.
„Ovo je plan koji se ne može implementirati odmah, nego po fazama“, kazala je Senkić.
Naglasila je da je za Komunalno iznimno važno da Grad Mostar konačno dobije usvojeni dokument.
„Nama je jako bitno da se program usvoji, jer bez njega nam je svakodnevni rad na terenu znatno otežan“, poručila je.
Konkretne lokacije izazvale najviše reakcija
Građani su tijekom rasprave iznijeli niz konkretnih primjera problematičnih lokacija.
Stanari naselja Đikovina upozorili su na lokaciju kontejnera označenu brojem 143, ističući kako je trenutačna pozicija znatno prihvatljivija od one predložene u programu.
Vijećnik SDA Haris Nazdrajić spomenuo je kontejnere s ulaza u Stari grad, označene kao 25P, smještenu uz prostor koji ima status nacionalnog spomenika.
Mirza Šahović posebno je naglasio da su sve lokacije označene slovom P privremene te da će u potpunosti biti uklonjene.
Na Bijelom brijegu, na lokaciji 82, građani su upozorili da se kontejneri planiraju preblizu dječjem vrtiću, dok su stanari Zgona, lokacija 44A, istaknuli dugogodišnji problem gomilanja smeća i građevinskog otpada.
„Osjećamo se kao taoci jer se tu baca sve, od kućnog do krupnog otpada“, poručili su stanari.
Problemi su istaknuti i u Vihovićima, na lokaciji 40P, gdje građani upozoravaju na stalno odlaganje glomaznog otpada.
Iako su predstavnici Grada i Komunalnog nastojali pojasniti tehničke i organizacijske razloge predloženih rješenja, rasprava je pokazala koliko je nepovjerenje građana prema sustavu odvoza otpada duboko ukorijenjeno.
Bivša stručna savjetnica za urbani mobilijar i dekor Grada Mostara Marica Raspudić upozorila je da se razmještaj kontejnera ne može promatrati odvojeno od dugogodišnjeg nereda u upravljanju gradskim građevinskim zemljištem. Istaknula je da se u pojedinim slučajevima kontejneri planiraju na dvorištima stambenih zgrada, iako se ta ista dvorišta koriste i za potrebe okolnih parcela. Prema njezinim riječima, svaka zgrada mora rješavati pitanje otpada na vlastitoj građevinskoj parceli, jer sve drugo dodatno opterećuje životni prostor stanara.
Upozorila je i na buku, navodeći kako ranojutarnje odlaganje stakla iz ugostiteljskih objekata ozbiljno narušava kvalitetu stanovanja. Smatra da predloženi program ostavlja previše prostora za naknadne intervencije te da bez jasnih i preciznih rješenja stvara dodatni prostorni kaos.
Rasprava je održana u okviru Programa uključivanja javnosti u izradu i donošenje Programa razmještaja i uređenja prostora za selektivno prikupljanje komunalnog otpada na području Mostara, koji obuhvaća lokacije kontejnera i tzv. zelene otoke u užem urbanom dijelu grada.
Velik odaziv i broj iznesenih primjedbi jasno su pokazali da se pitanje kontejnera u Mostaru ne doživljava kao puko komunalno pitanje, nego kao pitanje kvalitete života u gradskim četvrtima.
Prijedlog razmještaja dostupan je OVDJE
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
