Još prije samo nekoliko dana europski su diplomati tiho raspravljali o nezamislivom: mogućnosti da se Europska unija jednoga dana mora politički suprotstaviti Sjedinjenim Američkim Državama pod vodstvom Donalda Trumpa. Danas se više ne šapuće. Nakon niza poteza američkog predsjednika, Bruxelles otvoreno govori o dubokoj krizi povjerenja koja je, kako tvrde mnogi, nepovratno promijenila transatlantske odnose.
Prema viđenju europskih čelnika, Trumpov pokušaj da ih „ucijeni” prijetnjama carinama kako bi pristali na američko preuzimanje suverenog danskog teritorija Grenlanda izazvao je val ogorčenja. Ta je epizoda, tvrde diplomati, označila prekretnicu ne samo za odnose EU-a i SAD-a, nego i za globalni poredak.
Ovotjedni izvanredni summit u Bruxellesu okupio je čelnike svih 27 država članica. Za razliku od prijašnjih kriznih sastanaka – tijekom dužničke krize eurozone, Brexita, pandemije koronavirusa ili ruske invazije na Ukrajinu – ovoga je puta tema bila prijetnja koja dolazi iz Washingtona.
„Povjerenje je uvijek bilo temelj naših odnosa sa Sjedinjenim Državama”, izjavio je poljski premijer Donald Tusk po dolasku na summit. „Poštovali smo i prihvaćali američko vodstvo. Ali ono što nam danas treba u politici jest povjerenje i poštovanje među partnerima, a ne dominacija i sigurno ne prisila. To u našem svijetu ne funkcionira.”
Kaos s carinama
Kriza je eskalirala nakon Trumpove objave da će uvesti carine od 10 posto za osam europskih zemalja koje su se usprotivile njegovu zahtjevu za aneksijom Grenlanda. Uslijedio je, kako to opisuju europski izvori, „lavinski” niz poteza: povlačenje potpore britanskom premijeru oko sporazuma o otočju Chagos, prijetnje Francuskoj carinama na šampanjac, javno ponižavanje norveškog premijera zbog Nobelove nagrade za mir, te na kraju povlačenje vlastitih prijetnji vojnom intervencijom i carinama.
Za mnoge u Bruxellesu, Trump se pokazao kao „toliko nepredvidiv da se ne može držati ni vlastitih riječi”. No najveći šok nije došao iz carinske politike ili geopolitičkih prijetnji, već iz njegove odluke da javno objavi privatne poruke koje je razmjenjivao s drugim svjetskim čelnicima. Na društvenim mrežama, pred 11,6 milijuna pratitelja, Trump je objavio poruke francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji mu je nudio domaćinstvo summita G7 u Parizu, kao i poruku glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea, u kojoj ovaj hvali predsjednikova „nevjerojatna” postignuća.
„Objavljivanje privatnih poruka nije prihvatljivo – to se jednostavno ne radi”, rekao je jedan visoki diplomat pod uvjetom anonimnosti. „Nakon ovoga mu više nitko ne može vjerovati. Da ste bilo koji svjetski čelnik, ne biste mu više rekli ništa.”
Raspad osobnog povjerenja, upozoravaju diplomati, ima ozbiljne posljedice, osobito za NATO. Savez se temelji na obećanju kolektivne obrane, a svaka sumnja u to obećanje slabi njegovu sposobnost odvraćanja. Danska premijerka Mette Frederiksen upozorila je da bi eventualna američka invazija Grenlanda značila „kraj NATO-a”. Iako do toga nije došlo, sama prijetnja već je, prema riječima jednog diplomata, „stavila savez na intenzivnu njegu”.
Upitana može li i dalje vjerovati Sjedinjenim Državama, Frederiksen je bila suzdržana: „Dugo smo vrlo blisko surađivali sa SAD-om. Ali moramo surađivati uz međusobno poštovanje, bez prijetnji.”
Europska dilema
Dok se Europa pokušava snaći u novoj stvarnosti, slične poruke odjeknule su i na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu. Kanadski premijer Mark Carney tamo je otvoreno proglasio kraj dosadašnjeg poretka.
„Danas govorim o pukotini u svjetskom poretku, kraju jedne lijepe priče i početku brutalne stvarnosti”, rekao je Carney. „Poredak utemeljen na pravilima blijedi”, a zamjenjuje ga svijet u kojem „jaki čine što mogu, a slabi trpe što moraju”. Dodao je i upozorenje: „Stari se poredak ne vraća. Ne trebamo ga oplakivati. Nostalgija nije strategija.”
Europski čelnici sada su suočeni s dvostrukim izazovom: kratkoročno očuvati mir u Ukrajini i smiriti napetosti oko Grenlanda, a dugoročno osmisliti strategiju za „bitno drukčiji svijet”. U središtu oba izazova nalazi se – povjerenje.
Europska komisija, pod vodstvom Ursule von der Leyen, razmatra jačanje „strateške autonomije” Europe, uključujući sigurnost opskrbnih lanaca, energetsku neovisnost i obranu. Spominju se ideje poput Europskog vijeća za sigurnost, jačanja protuzračne obrane, razvoja industrije dronova pa čak i stvaranja stalne europske vojske.
No postoji i bojazan da će, ako se kriza s Grenlandom smiri, politički zamah splasnuti. „Sada kad je povjerenje nestalo, neće se vratiti”, rekao je jedan diplomat. „Imam osjećaj da se svijet temeljno promijenio”, piše Politico.

