Iz dvorane u švicarskom Davosu, gdje se proteklog tjedna održalo okupljanje političke i poslovne elite, osjećaj olakšanja proširio se svijetom. Američki predsjednik Donald Trump u srijedu je stigao na Svjetski gospodarski forum i, s obzirom na to da je kasnio zbog komplikacija sa zrakoplovom Air Force One, odmah požurio održati dugo iščekivani govor. Nakon tjedana žestokih poruka i otvorenih prijetnji da će SAD preuzeti Grenland i europskim zemljama nametnuti carine ako se tome nastave protiviti, svi su s nestrpljenjem željeli čuti što će američki predsjednik zaista poduzeti.
“Naša zemlja suočena je s prijetnjama kao nikad prije, prije dva tjedna smo pokazali oružje koje nitko nije vidio, ništa nam nisu mogli. Grenland je nerazvijen, sjedi nebranjen na ključnoj strateškoj lokaciji između SAD-a, Kine i Rusije. Trebamo ga za našu nacionalnu sigurnost. To je naša politika da priječimo vanjske prijetnje da ulaze u našu hemisferu. Samo SAD može štititi taj komad leda. Zato smjesta tražim pregovore kako bismo dobili Grenland”, rekao je Trump.
“Nikad nismo ništa tražili, niti smo dobili, vjerojatno nećemo dobiti ništa ako ne odlučim koristiti prekomjernu silu, ali neću to raditi, ne želim. Sve što tražimo je Grenland, imali smo ga i vratili ga Danskoj nakon što smo pobijedili Nijemce, Japance. Sada smo još jača sila”, rekao je američki predsjednik i potvrdio da neće vojno intervenirati na autonomni teritorij Danske. Idući dan se pohvalio da je osigurao potpun i trajan pristup Sjedinjenih Država Grenlandu, dok je glavni tajnik NATO-a Mark Rutte poručio da saveznici moraju pojačati napore kako bi se suprotstavili prijetnjama iz Rusije i Kine na krajnjem sjeveru. Izvor upoznat sa situacijom rekao je da su se Rutte i Trump na marginama u Davosu dogovorili o daljnjim razgovorima između Sjedinjenih Država, Danske i Grenlanda o ažuriranju sporazuma iz 1951. godine, koji regulira američki vojni pristup i prisutnost na tom arktičkom otoku.
Najviše poginulih po glavi stanovnika među saveznicima
Grenland je postao danska kolonija 1721. godine, kada je kršćanski misionar pristao na zapadnoj obali otoka. U 20. stoljeću stekao je samoupravu, a danas je samoupravni dio Kraljevine Danske, s parlamentom smještenim u glavnom gradu Nuuku. Danska i dalje kontrolira obranu i vanjsku politiku Grenlanda te otoku osigurava godišnji blok-zajam koji u velikoj mjeri financira policiju i zdravstvenu skrb. Zasad se, barem tako izgleda, velika eskalacija pomalo smiruje. No, nakon izravnih Trumpovih prijetnji saveznicima u NATO-u, odnosi ostaju narušeni, a kanadski premijer Mark Carney je u hvaljenom govoru čak pričao o “pucanju svjetskog poretka”. Kada su Sjedinjene Države pojačavale prijetnje da će zauzeti Grenland, početni šok koji su mnogi diljem Europe osjetili prerastao je u dubok osjećaj tuge, izdaje i straha od onoga što bi takav potez mogao značiti za sigurnost Europe u trenutku ruske agresije. Danska premijerka izjavila je da bi to značilo kraj NATO-a. Za danske veterane to je bilo duboko osobno. Kao članica NATO-a od 1949. godine, Danska je bila postojan saveznik Amerike.
Četrdeset i četiri danska vojnika poginula su u Afganistanu, što je najveći broj poginulih po glavi stanovnika među koalicijskim snagama. Još osam ih je poginulo u Iraku. Søren Knudsen, danski veteran koji je dvaput služio u Afganistanu, prošle je godine gledao televiziju kada je čuo američkog potpredsjednika JD-a Vancea kako na Fox Newsu kaže da Danska „nije dobar saveznik“. Vance je iznosio Trumpov argument da Sjedinjene Države, radi vlastite sigurnosti, moraju imati veći „teritorijalni interes“ za Grenland te je optužio Dansku da „ne obavlja svoj posao“. Knudsen nije mogao vjerovati svojim ušima. U svom domu u Kopenhagenu, ovaj 65-godišnjak čuva fotografiju na kojoj je okružen djecom u afganistanskom gradu Qalatu. Misija je, kako ju je tada shvaćao, bila pomoći Amerikancima u očuvanju budućnosti afganistanske mladeži. Na kraju svoje druge misije, američki vojnici poklonili su mu američku zastavu kao oproštajni dar.
Godinama je s ponosom izlagao uokvirenu zastavu i američku Brončanu zvijezdu dodijeljenu za njegovu službu u Afganistanu, uz ostala odličja iz vojne karijere. Nedavno je, u boli, skinuo medalju i zastavu te ih spremio. Supruzi je rekao da će ih izvaditi tek kada se obnovi američko-dansko savezništvo. Knudsen, koji je potpredsjednik Danskog udruženja veterana, kaže da svakodnevno čuje druge veterane koji izražavaju tugu zbog načina na koji se američka administracija okrenula protiv Danske. „Mnogi veterani koji nose rane, bilo na duši ili na tijelu, ovo doživljavaju kao izravan udarac u srce“, rekao je.
Danski veterani su ogorčeni: ‘Borili smo se rame uz rame’
Danski veterani ogorčeni su zbog retorike Bijele kuće koja zanemaruje pravo Grenlanda i Danske na samoodređenje. Također se snažno protive Trumpovoj tvrdnji da Danska, nakon što je rame uz rame s američkim snagama sudjelovala u ratovima, nije sposobna štititi sigurnosne interese Zapada na Arktiku. Veterani kažu da razumiju zabrinutost za sigurnost u regiji, ali su uvjereni da je Danska spremna i dalje činiti sve što je potrebno unutar NATO saveza kako bi branila to područje.
Obojica opisuju trajne veze i prijateljstva s američkim vojnicima s kojima su služili. Knudsenova supruga rođena je u SAD-u, a njegov šogor je pripadnik američkih marinaca. Uvjereni su da njihovi nekadašnji suborci ne dijele Trumpove stavove o Dancima. Danci često ističu da SAD već ima pristup Grenlandu temeljem obrambenog sporazuma iz 1951. godine, a sjeverozapadni Grenland već je domaćin američke vojne baze Pituffik, koja je pod zapovjedništvom Svemirskih snaga Pentagona.
Upravo su Sjedinjene Države posljednjih godina odlučile smanjiti svoju vojnu prisutnost na Grenlandu, a Danska i Grenland poručuju da bi prihvatili jače američko vojno prisustvo. Knudsen je rekao da bi ga američka invazija na Grenland vjerojatno natjerala da zaplače. „Bilo bi mi jako žao kada bi se to dogodilo, jer bih to vidio i kao posljednje trenutke NATO saveza“, rekao je. „I vjerojatno bih to doživio kao kraj mog divljenja i ljubavi prema onome što je američki eksperiment već 250 godina.“
Sudjelovali u najžešćim borbama
Danska je mala zemlja, s oko 6 milijuna stanovnika. No, nastojala je ispuniti svoj dio obveza. U Afganistanu je izgubila više vojnika po glavi stanovnika nego Sjedinjene Države. Nakon napada 11. rujna prvi put je aktivirana NATO-ova klauzula o kolektivnoj obrani. Aktiviranjem članka 5. saveznici SAD-a bili su obvezni pružiti pomoć. Danska je sudjelovala u međunarodnim operacijama tijekom 1990-ih, ali njezini vojnici nisu pretrpjeli velike gubitke. Angažman zemlje u Afganistanu započeo je u prosincu 2001., kada je Danska poslala zrakoplove i specijalne snage kako bi pomogla koaliciji u borbi protiv talibana.
Za razliku od sudjelovanja Danske u ratu u Iraku pod američkim vodstvom, koje je započelo dvije godine kasnije, odluka o sudjelovanju u Afganistanu nije bila kontroverzna, rekao je Rasmus Mølgaard Mariager, povjesničar sa Sveučilišta u Kopenhagenu. „Danska je željela biti europska gurkha Američkog Carstva“, rekao je, referirajući se na nepalske borce koji su od 19. stoljeća bili regrutirani u redove Britanskog Carstva i dokazali svoju vojničku vrijednost. Danska je proširila svoj doprinos 2006. godine, kada je danski parlament odobrio planove za raspoređivanje vojnika u britanski tim za obnovu i druge savezničke operacije u pokrajini Helmand, ozloglašenom talibanskom uporištu na jugu zemlje. Prema procjenama, Danska je ukupno poslala gotovo 20.000 pripadnika osoblja.
Mnogi od njih sudjelovali su u provođenju britanske strategije u kojoj male skupine vojnika zauzimaju utvrđene položaje u strateškim gradovima kako bi uspostavile vlast i odbile talibane. Danski vojnici sudjelovali su u najžešćim borbama koje su njihove snage doživjele još od rata protiv Pruske i Austrije 1864. godine. Pouka je, kaže Peter Boysen, zamjenik zapovjednika danskih snaga u Afganistanu, bila da zemlja može podnijeti gubitke. „Riskirali smo svoje živote sudjelujući u operaciji daleko od našeg doma“, rekao je Boysen, koji je danas načelnik danske vojske. A budući da se borba vodila u potporu NATO saveznici koja je bila napadnuta, dodao je, to je vrijedilo.
