Iako se u europskim političkim i financijskim krugovima povremeno pojavljuje ideja dezinvestiranja u američke državne obveznice kao mogući odgovor Europske unije na, kako se opisuje, ponižavajući odnos američkog predsjednika Donalda Trumpa prema EU, takav scenarij zasad ostaje malo vjerojatan. Ocjenu je iznio ugledni španjolski dnevnik El Pais, pozivajući se na analizu i komentare prikupljene na europskim tržištima kapitala.
„Europa drži oko 3,6 bilijuna dolara u američkim državnim obveznicama, što je nešto manje od 40 posto ukupnog američkog javnog duga u inozemnim rukama“, ističe Felix Feather, ekonomist u škotskoj tvrtki za upravljanje imovinom Aberdeen. Prema njegovim riječima, najveće udjele imaju Ujedinjeno Kraljevstvo, Belgija, Luksemburg i Francuska, što „u teoriji stvara točke pritiska za Washington, osobito u kontekstu političke osjetljivosti prinosa na obveznice i nadolazećih izbora“.
No Feather upozorava da bi prodaja američkog duga kao „oblika osvete bila logistički iznimno teška i imala bi neželjene nuspojave za europsko gospodarstvo“. Kao dodatni problem navodi strukturu vlasništva: „Europski dio američkog duga pretežito drži privatni, a ne javni sektor.“
Pritisak na privatni sektor
„Donositelji politika u EU morali bi se koordinirati ne samo s vladama država članica, već i vršiti pritisak na privatni sektor da proda svoju imovinu“, dodaje Feather. „Izgledi za prevladavanje tih prepreka su ograničeni i još smo daleko od bilo kakvog masovnog europskog dezinvestiranja američkih državnih obveznica.“
Sličnog je stava i Derek Halpenny, voditelj istraživanja globalnih tržišta u japanskoj banci MUFG, koji naglašava da EU nema mehanizme kojima bi mogla prisiliti privatne ulagače na povlačenje iz američkog duga. „Mnogi veliki vlasnici američkih obveznica, poput Ujedinjenog Kraljevstva, djeluju kao posrednici za krajnje vlasnike u drugim zemljama“, objašnjava Halpenny. „Irska, primjerice, formalno drži 238 milijardi dolara, ali su krajnji vlasnici često američke tehnološke kompanije.“
Stručnjak ING-a Chris Turner podsjeća da Sjedinjene Države i dalje privlače međunarodni kapital zahvaljujući snažnom tehnološkom sektoru i „najvećem i najdubljem tržištu kapitala na svijetu“. „Neto međunarodna ulaganja u SAD porasla su za 3,2 bilijuna dolara u trećem tromjesečju prošle godine“, navodi Turner, dodajući: „Dok se očekivani prinosi bitno ne promijene, malo je vjerojatno da ćemo vidjeti značajan odljev europskog kapitala iz SAD-a.“
Sugovornici El Paisa upozoravaju i na moguće posljedice naglog povlačenja iz američkog duga. Američke državne obveznice globalna su referentna točka na financijskim tržištima, dok je dolar valuta u kojoj se obavlja više od polovice svjetske trgovine. „Agresivna prodaja obveznica prije svega bi uzrokovala gubitke europskim mirovinskim fondovima, što je politički teško opravdati“, upozoravaju europski financijaši.
List kao ilustraciju navodi i Kinu, drugog najvećeg stranog vlasnika američkog duga s više od 680 milijardi dolara. Unatoč trgovinskom rivalstvu sa SAD-om, Peking se nije odlučio na masovnu prodaju obveznica jer bi takav potez „devalvirao vlastite udjele, oslabio dolar i ojačao juan, čime bi se nanijela šteta kineskom izvozu“.
Dugoročno financije
Ipak, određeni signali s tržišta upućuju na to da Trumpova politika nije bez posljedica. Prinos na desetogodišnje američke obveznice približio se razini od 4,3 posto, najvišoj od kolovoza, dok se prinos na tridesetogodišnje obveznice približio granici od pet posto, što bi moglo izazvati korekcije na burzama.
El Pais navodi i primjere postupne diversifikacije velikih ulagača. PIMCO, najveći svjetski upravitelj institucionalnom imovinom, priznao je da planira smanjiti izloženost SAD-u zbog „nepredvidivih“ politika Donalda Trumpa. Danski mirovinski fond AkademikerPension najavio je prodaju oko 100 milijuna dolara američkih obveznica.
„SAD u osnovi nije dobar kredit i dugoročno financije američke vlade nisu održive“, izjavio je za Bloomberg glavni investicijski direktor fonda Anders Schelde, a prenosi El Pais.
Prema dostupnim podacima, Ujedinjeno Kraljevstvo s oko 800 milijardi dolara drži najveći europski udio američkog duga, slijede Belgija (399 milijardi), Luksemburg (328 milijardi), Švicarska (243 milijarde) i Norveška (218 milijardi dolara). Unatoč političkim napetostima, zaključuje list, financijska stvarnost zasad sprječava Europu u ozbiljnijem zaokretu leđa američkom dugu.
