Litvanske vlasti su tijekom 2025. godine identificirale ukupno 1.721 državljanina Rusije i Bjelorusije kao prijetnju nacionalnoj sigurnosti, javnom redu ili javnom zdravlju, što predstavlja znatan porast u odnosu na prethodnu godinu, objavio je portal Current Time, pozivajući se na Odjel za migracije Ministarstva unutarnjih poslova Litve.
Najveći dio tog broja čine državljani Bjelorusije – njih 1.634, gotovo tri puta više nego 2024. godine. Litavske vlasti odbile su 391 zahtjev za izdavanje prve boravišne dozvole, 1.023 zahtjeva za njezinu obnovu, dok je 214 već izdanih dozvola ukinuto. U slučaju ruskih državljana zabilježeno je ukupno 87 slučajeva, što je manje nego godinu ranije. Svim osobama koje su ocijenjene sigurnosnom prijetnjom zabranjen je ulazak u Litvu.
Istodobno, Litva je usvojila zakon kojim se ruskim državljanima ograničava putovanje u Rusiju i Bjelorusiju na najviše jednom u tri mjeseca, uz iznimke za međunarodni prijevoz robe i putnika. Litavske obavještajne službe upozoravaju da ruski FSB i bjeloruski KGB često koriste česta putovanja za regrutiranje pojedinaca, što povećava rizik od špijunaže i drugih hibridnih prijetnji.
Visoka zabrinutost
Sigurnosna zabrinutost Litve dodatno je pojačana izjavama šefa ukrajinske vojne obavještajne službe Kirila Budanova, koji je krajem 2025. upozorio da je Rusija pomaknula rok za moguću vojnu akciju protiv europskih zemalja s 2030. na 2027. godinu. Prema njegovim riječima, potencijalne prve mete bile bi baltičke države – Litva, Latvija i Estonija – dok bi Poljska bila izložena ograničenim napadima.
U nacrtu Strategije nacionalne sigurnosti za 2026. godinu, koji je izradilo litavsko Ministarstvo nacionalne obrane, Ukrajina je definirana kao ključni čimbenik europske sigurnosti. Dokument naglašava da se stabilnost Europe ne može osigurati bez suverene i sigurne Ukrajine integrirane u euroatlantske strukture. Litva planira godišnje izdvajati najmanje 0,25 posto BDP-a za sigurnosnu i obrambenu pomoć Ukrajini, dok će vlastite obrambene izdatke održavati na razini od 5 do 6 posto BDP-a do 2030. godine.
Kako navodi Euronews, Litva procjenjuje da bi se prijetnja od Rusije mogla dodatno povećati u sljedećih tri do pet godina. Zamjenik ministra nacionalne obrane Karolis Aleksa istaknuo je da Moskva pokazuje spremnost na uporabu vojne sile kako bi promijenila europsku sigurnosnu arhitekturu, a Ukrajina je, kako kaže, najjasniji primjer takve politike.
Politika odvraćanja
Odvraćanje, prema litavskim vlastima, započinje snažnom i vidljivom savezničkom prisutnošću. Od 2022. godine NATO je znatno pojačao aktivnosti u zemlji, a ključna odluka donesena je kada je Njemačka najavila trajno raspoređivanje brigade u Litvu do 2027. godine. Paralelno s time, Litva ulaže u vlastite obrambene kapacitete, s ciljem uspostave potpuno operativne nacionalne divizije do 2030.
Uz klasične vojne prijetnje, litavske vlasti upozoravaju i na trajni rizik od kibernetičkih napada, dezinformacija i sabotaža. „Budući sukobi mogli bi započeti bez prelaska granica tenkovima“, upozorio je Aleksa, naglasivši da Litva intenzivno ulaže u kibernetičku sigurnost i otpornost društva na informacijske manipulacije.
