Novi tjedan JANAF-u je donio nove probleme, tako bi se ukratko moglo opisati ono što se događa u toj strateškoj hrvatskoj državnoj tvrtki i oko nje. Sjednica Nadzornog odbora najavljena za 19. siječnja otkazana je iz istog razloga kao i ona prethodna, zbog nedostatka kvoruma. U odnosu na onu prošlu, na ovoj se pojavila predsjednica Nadzornog odbora Nina Ban Glasnović, koja ondje slovi kao produžena ruka premijera Andreja Plenkovića, a on je pak prijateljski povezan s članom Uprave JANAF-a Vladislavom Veselicom, o čijoj se sudbini trebalo vijećati na najavljenoj sjednici.
Veselica navodno nipošto ne želi odstupiti s pozicije, o čemu je obavijestio i premijera Plenkovića, koji je pod ogromnim pritiskom ne samo zbog njega nego i zbog crnih slutnji koje su se obistinile nakon što je srpska ministrica rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović potvrdila da su mađarski MOL i ruski Gazprom Neft usuglasili osnovne odredbe ugovora o prodaji ruskog udjela u Naftnoj industriji Srbije. Odluka Mađara da preuzmu NIS golem je udarac za JANAF, na čijem se računu trenutno, prema tvrdnjama upućenih, nalazi oko 80 milijuna eura.
Budući da tvrtka pod pritiskom premijera Plenkovića po svemu sudeći ulazi u projekt istraživanja nafte i plina u Kazahstanu, koji zagovara lobist Ivica Pirić, u što će uložiti 43,6 milijuna eura za financiranje istražnih radnji i eventualnu proizvodnju, nije teško zaključiti da će im na računu ostati tridesetak milijuna eura, što je dovoljno za kratkoročnu opstojnost, no dugoročno ukazuje na izazovan period za JANAF i nove probleme za Vladu. U posao u Kazahstanu JANAF je ušao u koordinaciji s tvrtkom Geoenergija razvoj, odnosno u partnerstvu s Agencijom za ugljikovodike i kazahstanskom nacionalnom tvrtkom KazMunayGas, uz negodovanje aktualnog predsjednika Uprave Stjepana Adanića.
Sporedni igrač
U vladajućim redovima taj se posao dogovarao bez pompe, a zasad ne pokazuju zabrinutost zbog MOL-ova preuzimanja NIS-a, projekta na kojem je, kako doznajemo, radio i jedan hrvatski lobist blizak JANAF-u. Prema tvrdnjama energetskih stručnjaka, to ne ide u prilog Hrvatskoj, iako se u srpskim medijima navodi kako je preuzimanje NIS-a provedeno na izravan zahtjev američke administracije, kojoj će biti upućena i dokumentacija na konačno odlučivanje i potvrdu prenosivosti.
Kako je mađarski čelnik Viktor Orban u skladnim odnosima s američkim predsjednikom Trumpom, vjeruje se da Amerikanci neće stvarati probleme MOL-u u realizaciji njihovih ambicija. Ključno je, dakle, u ovoj priči odobrenje OFAC-a koji provodi nadzor nad sankcijama kako bi se trajno riješilo pitanje vlasničke strukture i omogućilo neometano poslovanje tvrtke. Poznato je da su problemi u NIS-u kulminirali krajem prošle godine, kada je Rafinerija nafte Pančevo bila prisiljena obustaviti rad zbog manjka sirove nafte. Rad proizvodnih postrojenja ponovno je uspostavljen tek nakon što je OFAC izdao privremenu licenciju, nakon čega je opet počeo transport nafte preko JANAF-a.
No on bi u ovom slučaju mogao postati sporedni igrač jer je i prvi čovjek MOL Grupe Zsolt Hernadi potvrdio da s ADNOC-om, nacionalnom naftnom kompanijom Ujedinjenih Arapskih Emirata, vode pregovore o ulasku u vlasništvo NIS-a kao manjinski dioničar, uz zadržavanje većinskog vlasništva i kontrole MOL-a. Vidljivo je, dakle, da su Mađari ozbiljno zagrizli pa se nameće pitanje koja će uopće biti uloga JANAF-a u opskrbi susjednih država naftom, a nije jasna ni sudbina riječke rafinerije. Očito je da se u našem okruženju stvara i svojevrsni političko-energetski pakt između Vučića, Orbana i Roberta Fica, pa se i u tom pogledu nameće pitanje što Plenković misli poduzeti.
Energetsko čvorište
To je, tvrde upućeni, najveći test Plenkovićeve političke moći još od njegova prvog mandata, jer sve ovo što se događa s MOL-om i NIS-om ukazuje na rast ruskog utjecaja u regiji, u kojoj je ionako prisutan kroz Srbiju i Republiku Srpsku, a treba podsjetiti da je njima čak i Bruxelles progledao kroz prste u pogledu sankcija Rusiji uslijed njihove agresije na Ukrajinu. U upućenim krugovima s nelagodom govore kako to znači da Hrvatska može zaboraviti svoj san da preraste u energetsko čvorište u ovom dijelu Europe.
Čudan je to splet okolnosti, s puno licemjerja, jer su Amerikanci i Britanci NIS-u uveli sankcije zbog toga što je 56 posto udjela u toj kompaniji imala ruska kompanija. Sankcije su time zahvatile i JANAF kao jedinog dobavljača nafte za rafineriju u Pančevu, što je samo po sebi bio udarac na poslovanje hrvatske kompanije. Sada pak postoji mogućnost da isti oni koji su NIS-u uveli sankcije zbog ruske nafte dopuste Mađarima preuzimanje NIS-a, čime bi se opet omogućio transfer ruske nafte Srbima.
I sada ponovno uviđamo da je jedna od najvećih izdaja u hrvatskoj povijesti bila prepuštanje INA-e MOL-u. Budući da je MOL uz INA-u vlasnik slovačkog Slovnafta, preuzimanjem NIS-a ta bi mađarska kompanija postala vodeći srednjoeuropski igrač na tržištu nafte. INA, kao što je poznato, nije samostalna, a kad MOL preuzme NIS, oni prerastaju u kompaniju koja u svojem portfelju ima Srbiju, Mađarsku, Slovačku i Hrvatsku, na čemu navodno neće stati. Mađarske ambicije sežu do Bugarske i Rumunjske, a pritom nije nevažno spomenuti ni raspisani natječaj za izgradnju 113 kilometara naftovoda koji bi trebao spojiti srpsko-mađarsku granicu s Novim Sadom. Kapacitet naftovoda trebao bi biti oko pet i pol milijuna barela sirove nafte na godišnjoj razini. Kako MOL putem naftovoda Družba dobiva rusku naftu, lako je zaključiti da bi JANAF mogao ostati suh.
Snažna poluga
Upućeni objašnjavaju da JANAF-u u ovom scenariju prijeti smanjenje prihoda od tranzita od gotovo 70 posto. Izgradnja novog naftovoda Srbiji će omogućiti uvoz ruske nafte kroz Mađarsku, pa hrvatska tvrtka ostaje bez monopolističkog položaja jedinog dobavnog pravca za srpsko tržište, što izravno ugrožava njezinu poziciju. U tom svjetlu treba podsjetiti kako su nedavno iz MOL-a optužili JANAF za previsoke cijene transporta. Kada ovladaju NIS-om i izgrade alternativni pravac, u MOL-u dobivaju snažnu polugu za ucjenjivanje JANAF-a kako bi dobili niže tarife, uz prijetnje potpunog preusmjeravanja opskrbe Rafinerije Pančevo na mađarski pravac.
Ulazak MOL-a u NIS tako zapravo kratkoročno rješava problem američkih sankcija, što osigurava i nastavak transporta nafte JANAF-om u bliskoj budućnosti, no našoj tvrtki to dugoročno donosi neizvjesnost jer gubi sigurnog partnera s obzirom na to da će MOL težiti vertikalnoj integraciji i energetskoj neovisnosti od Hrvatske, koju će se nastojati izgurati iz ovog energetskog saveza u čijoj su sjeni Rusi. Dok je sudbina JANAF-a upitna, u najmanju je ruku deplasirano odgađati sjednice NO-a i vijećanje o sudbini Plenkovićeva prijatelja Veselice zato što se doznalo da je u prosincu osnovao, a zatim pod premijerovim pritiskom ugasio tvrtku Audare, registriranu za trgovinu naftom i naftnim derivatima, koja istini za volju nije poslovala.
Iako je Veselica možda u nepovoljnoj situaciji, mnogo je važnija tema nepovoljan položaj JANAF-a, kojem prijeti urušavanje poslovanja naftovoda što ga je izgradio još Tito kako ne bi ovisio o nafti iz Rusije. Dok se MOL-u otvara šansa da postane snažan igrač i izvan regije, JANAF-u se otvara provalija pa bi, prema računicama upućenih, za dvije godine mogli ostati bez prihoda, a osim Orbana, prste u tome ima i srpski predsjednik Vučić. No svakako je važnija Orbanova sposobnost balansiranja između Trumpa i Putina.
Ozbiljne sankcije
Na snazi je, doduše, još trogodišnji ugovor za prijevoz 10 milijuna tona nafte prema NIS-u, ali on istječe koncem ove godine, a naftovod od Novog Sada do Mađarske trebao bi biti u operativnoj funkciji već do kraja 2027., nakon čega će se i Srbija spojiti na rusku Družbu. Sve to koristit će Orbanu i na travanjskim izborima. No sve i da ih izgubi, MOL ostaje u rukama njegovih ljudi.
Budući da je državno vlasništvo preneseno na zaklade, Orbanovi ljudi nastavit će raditi po svojem jer država ne može mijenjati čelnike zaklada koje su MOL-ovi vlasnici. Time Mađarska prerasta u energetskog diva ovih prostora koji je s INA-om ušao i u vlasništvo Energopetrola u Bosni i Hercegovini. S INA-om su također preuzeli OMV-ove benzinske postaje u Sloveniji. Postaje imaju i u Austriji, Poljskoj i Češkoj, pa tako Mađarska prerasta u energetsku kičmu Europe u savezništvu s našim susjedima iz Srbije.
Onaj tko upravlja energetikom ima i moć pa je lako zaključiti da Orban ovim manevrom prerasta u jednog od najmoćnijih, ako ne i najmoćnijeg europskog političara, a Hrvatska u svemu tome, čini se, ostaje bez JANAF-a nakon što su domaći izdajnici Mađarima prepustili upravljanje INA-om. Da apsurd bude veći, za tu pljačku ozbiljne sankcije kakve bi uslijedile u državama koje vode računa o svojim strateškim interesima nije snosio nitko osim Ive Sanadera.
