Skupina nigerijskih vojnih časnika trebala bi se suočiti sa suđenjem zbog navodne zavjere za svrgavanje vlade te zapadnoafričke države.
Stožer obrane Nigerije potvrdio je vijest u ponedjeljak, pozivajući se na nalaze istražnog odbora.
Najmanje 16 časnika prvobitno je uhićeno u listopadu zbog onoga što su vojne vlasti nazvale “djelima nediscipline i kršenja službenih propisa”.
Uhićenja, uz izvješća lokalnih medija o neuspjelom puču, već su potaknula regionalne napetosti usred niza vojnih preuzimanja vlasti diljem zapadne Afrike.
Istraga o ponašanju časnika sada je zaključena, otkrivajući zavjeru za državni udar protiv administracije predsjednika Bole Tinubua, rekao je u ponedjeljak glasnogovornik nigerijske vojske Samaila Uba.
“Otkrića su identificirala niz časnika s optužbama za planiranje svrgavanja vlade, što nije u skladu s etikom, vrijednostima i profesionalnim standardima koji se zahtijevaju od pripadnika Oružanih snaga Nigerije”, rekao je g. Uba.
Časnici koji budu proglašeni krivima bit će izvedeni pred vojno sudsko vijeće kako bi se suočili sa suđenjem u skladu s vojnim procedurama, dodao je.
Nije jasno koliko će se od 16 policajaca koji su uhićeni suočiti sa suđenjem, a vlasti nisu objavile njihova imena.
Također su poduzete daljnje mjere za očuvanje reda, discipline i učinkovitosti vojske, rekao je g. Uba.
Zavjera o državnom udaru dolazi nakon porasta državnih udara i pokušaja državnih udara u zapadnoj i središnjoj Africi.
Posljednji se dogodio u Beninu i Gvineji Bisau krajem 2025.
Vojna preuzimanja slijede obrazac spornih izbora, ustavnih promjena, sigurnosnih kriza i nezadovoljstva mladih, rekli su stručnjaci.
Nigerija je postala neovisna od Ujedinjenog Kraljevstva 1960., a od 1966. njome je vladala vojna vlada, nakon čega se dogodilo pet vojnih udara.
Posljednji državni udar dogodio se 1993., a višestranačka demokracija obnovljena je 1999.
Nedavno je porasla zabrinutost zbog pogoršanja teškoća, dijelom zbog vladinih mjera štednje.
