Svaka veća padalina u pojedinim dijelovima Bosne i Hercegovine izazove poplave, često s velikim posljedicama po ljude i imovinu. Problemi se uglavnom javljaju na istim lokacijama, a do sljedeće poplave uzrocima, odnosno preventivnom djelovanju, posvećuje se malo ili nimalo pozornosti. U narednim danima meteorolozi najavljuju nove obilne padaline, a pitanje je jesmo li na njih spremni.
Početkom ove godine zabilježene su velike poplave duž toka rijeke Drine u mjestu Karakaj. Mještani su očajni jer im se godinama ponavlja isti scenarij. Pozivaju vlasti da riješe barem dio problema, prenosi BHRT.
„Imamo nekih 200 metara da se spoji odavde do karakajskog mosta, do rijeke Hoče da se spoji. Molimo predsjednika, molimo državu“, kazao je Milisav Popović, mještanin naselja Karakaj u općini Zvornik.
„Ovo je nama četvrta poplava do sada. Susjedima je voda ušla u kuću. Nadamo se da neće biti veća katastrofa nego što jest“, govori Slađan Garić, mještanin naselja Karakaj u općini Zvornik.
Velike probleme s plavljenjem rijeke Drine imaju i u Bijeljini te okolnim naseljima. Ekolozi upozoravaju da je značajan uzrok ljudski faktor.
„Ogromne količine šljunka ilegalno su izvađene na mjestima koja za to nisu predviđena. Mijenjaju se tokovi podzemnih voda, mijenjaju se tokovi nadzemnih drinskih rukavaca i to se događa svakodnevno“, smatra Snežana Jagodić Vujić, predsjednica Udruženja Eko put.
Ovo su samo neki od primjera posljedica odnosa prema prirodi, ali i odnosa vlasti prema građanima. Profesor Nedim Suljić ističe kako je svako područje Bosne i Hercegovine specifično, pa su samim time i uzroci poplava različiti.
„Problem je u tome što imamo izrazito zastarjele odvodne kanalizacijske sustave koji se godinama ne održavaju, posebno kada je riječ o oborinskoj kanalizaciji. Imamo loše spojeve, začepljene odvodne sustave, a uz to i ilegalnu sječu šuma. Odgovornost je i na nama građanima Bosne i Hercegovine da ne bacamo otpad na obale rijeka, osobito kruti i glomazni otpad, jer time izravno smanjujemo protočnu moć vodotoka, osobito kada naiđe poplavni val“, kazao je Nedim Suljić, stručnjak iz područja hidrotehnike.
Kao ključni problem u rješavanju svih navedenih uzroka poplava profesor Suljić navodi neadekvatan odgovor vlasti te slabu koordinaciju na svim razinama.
„Suština problema je u tome što u Bosni i Hercegovini ne postoji državno ministarstvo za vodoprivredu, već je sve svedeno na entitetske razine. U oba entiteta postoje zakoni o vodama koji su manje ili više slični, ali ni vodotoci ni poplave ne poznaju prirodne niti administrativne granice između općina i entiteta i upravo tu nastaje temeljni problem“, smatra Nedim Suljić, stručnjak iz područja hidrotehnike.
Ukoliko političari, ali i građani Bosne i Hercegovine, ne osvijeste vlastitu odgovornost, izvjesno je da će se scenariji iz prethodnih godina, kada je riječ o poplavama, nastaviti ponavljati.
