Ovaj tjedan velika promjena na čelu Ministarstva financija iznenadila je brojne Hrvate. Naime, dosadašnji potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac napušta Banske dvore kako bi preuzeo visoku dužnost u Europskoj investicijskoj banci (EIB), dok će njegovo mjesto preuzeti Tomislav Ćorić, HDZ-ov ekonomist i dugogodišnji državni dužnosnik, koji je do sada bio viceguverner Hrvatske narodne banke.
Primorac je predložen za potpredsjednika EIB-a, što je, prema riječima premijera Andreja Plenkovića, logičan nastavak njegove dosadašnje profesionalne karijere. “S obzirom na njegov angažman i iskustvo, taj izbor bio je očekivan”, rekao je ranije premijer.
Govoreći o imenovanju novog ministra financija, Plenković je istaknuo kako je Ćorić bez oklijevanja prihvatio poziv. “Zreo je, ima 46 godina, u punoj je životnoj i intelektualnoj snazi. Ima iskustvo rada u Vladi, Hrvatskoj narodnoj banci i akademskoj zajednici. Resor financija traži ministra koji je već formiran stručnjak, a ne nekoga tko se tek treba uhodavati”, naglasio je premijer.
Škore Ožbolt: ‘Jedni klimaju glavom, drugi boraju čelo’
Ipak, odluka o povratku Tomislava Ćorića u Vladu nije naišla na jednoglasnu podršku. Bivša ministrica pravosuđa i jedna od nekoć najpoznatijih hrvatskih političarki Vesna Škare Ožbolt reagirala je statusom na Facebooku, u kojem je na ironičan način komentirala imenovanje. “Tomislav Ćorić novi je nasljednik dvojice najuspješnijih ministara financija. Kao i uvijek kod takvih izbora, jedni klimaju glavom, drugi boraju čelo. Nekima se izbor sviđa, nekima ne. Meni je njegova frizura cool”, napisala je te dodala: “U zemlji gdje su financije često kratke, ministar financija s dužom kosom sugerira da nije sklon naglim odlukama i rezovima”, zaključila je.
No ovo nije prvi Ćorićev povratak u Vladu. Tijekom političke karijere čak je četiri puta bio član Vlade, vodeći različite resore, od rada i mirovinskog sustava, preko zaštite okoliša i energetike, do gospodarstva i održivog razvoja. Takav politički put pokazuje kontinuitet premijerova povjerenja, ali i njegovu prilagodljivost različitim upravljačkim ulogama.
Istodobno, Ćorićevo ime često je bilo povezano s kontroverzama, osobito u segmentu energetike. Tijekom ranijih mandata bio je na meti kritika zbog velikih infrastrukturnih i energetskih projekata, uključujući vjetroelektrane, energetsku tranziciju te odnose države prema tvrtkama poput INA-e i HEP-a. Kritičari su mu ranije zamjerali nedovoljnu transparentnost i manjak jasnih procjena dugoročnih rizika i koristi, a dio javnosti njegov je rad povezivao s modelom “zatvorenog kruga moći”, u kojem se ključne odluke donose unutar uskog kruga političkih i stručnih aktera.
Njegov povratak na jednu od najvažnijih funkcija u Vladi dolazi u trenutku pojačanog javnog interesa za fiskalnu stabilnost i energetsku politiku, zbog čega će zasigurno novi ministar financija od samog početka biti pod povećalom javnosti i političkih protivnika.
