Sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine započela je postavljanjem pitanja delegata ministrima u Vijeću ministara BiH, a raspravu je obilježila tema državne imovine i posljedica koje postojeća zabrana ima na lokalne zajednice i investicije.
Sjednici su nazočili i pojedini ministri koji su izravno odgovarali na pitanja delegata.
Čović pitao Bunozu
Predsjednik HDZ-a BiH i delegat u Domu naroda Dragan Čović uputio je pitanje ministru pravde BiH Davoru Bunozi, također iz HDZ-a, tražeći pojašnjenje s kakvim se problemima suočavaju općine i gradovi u vezi s državnom imovinom te postoje li moguće pravne posljedice, podsjetivši pritom na sudske postupke koji su u tijeku.
Iako dolaze iz iste političke stranke, Čović i Bunoza iznijeli su različite stavove o mogućem rješenju ovog pitanja.
“Blago rečeno, ostao sam šokiran”
Ministar Bunoza kazao je kako je nedavno održao sastanak s predstavnicima Saveza općina i gradova Federacije BiH, koji dolaze iz različitih političkih opcija, te da ga je sadržaj razgovora ozbiljno zabrinuo.
„Konkretno, problemi s kojima se susreću zbog nedostatka regulacije u vezi državne imovine su povlačenje investicija, nemogućnost investiranja, nemogućnost gradnje objekata, stambenih zgrada, bolnica, cesta i slično. Sve je to faktički zaustavljeno, iako su općine i gradovi uvijek imali pravo raspolaganja i upravljanja građevinskim zemljištem, što im je bilo garantirano i Ustavom bivše SFRJ, članom 80, a navedeno je i u odluci Ustavnog suda BiH U 4/20“, rekao je Bunoza.
Dodao je kako je danas upitno mogu li lokalne zajednice uopće ostvariti ta prava.
Posebno je upozorio na izmjene Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom iz 2022. godine, koje je nametnuo visoki predstavnik, a kojima je zabrana proširena i na poljoprivredno zemljište te šume i šumsko zemljište.
„Ono što posebno zabrinjava jeste činjenica da je pravobraniteljstvo u posljednje tri godine pokrenulo, odnosno vodi aktivne sudske postupke po pitanju državne imovine isključivo na području Federacije BiH. Tu informaciju dobio sam od VSTV-a, dok mi iz Pravobraniteljstva nisu dostavili podatke, uz obrazloženje da to ne mogu navesti“, rekao je Bunoza.
Upozorenje na višemilijunske tužbe
Ministar pravde upozorio je kako bi posljedice mogle biti izuzetno ozbiljne.
„Pored izgubljenih investicija i razvoja, postoje investitori koji su na temelju valjanih dozvola ulagali sredstva, a kojima su u sudskim postupcima te dozvole retroaktivno poništavane. Postoji realna opasnost da se uskoro pokrenu postupci za naknadu štete“, naglasio je.
Podsjetio je da je BiH nedavno isplatila 110 milijuna konvertibilnih maraka odštete investitoru koji, kako je rekao, „nije uložio ni jednu marku“.
„Možemo se samo zapitati što će se dogoditi kada tužbe podignu investitori koji su u dobroj vjeri uložili milijune“, dodao je.
Bolnice na čekanju, penali zbog neiskorištenih sredstava
Bunoza je naveo i konkretan primjer iz prakse.
„U jednoj lokalnoj zajednici osigurana su sredstva za izgradnju bolnice, ali se ljudi boje započeti radove jer ne znaju kakva je praksa u vezi gradskog građevinskog zemljišta. Umjesto da grade bolnicu, oni danas plaćaju penale na neiskorištena sredstva“, kazao je.
Kao trajno rješenje vidi donošenje zakona na državnoj razini kojim bi se pitanje državne imovine uredilo u skladu s odlukama Ustavnog suda BiH i ustavnim nadležnostima države, entiteta, županija i jedinica lokalne samouprave.
No, kako je istaknuo, politička volja za to trenutačno ne postoji.
„U takvim okolnostima jedino logično rješenje bilo bi da onaj koji je nametnuo zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom izda autentično tumačenje, posebno u dijelu koji se odnosi na gradsko zemljište. I međunarodni izvještaji, kao i jučerašnje izvješće Vijeća Europe, jasno ukazuju da je ovo ogroman problem za razvoj BiH“, rekao je Bunoza.
Čović: Tumačenje neće biti dovoljno
Za riječ se potom ponovno javio Dragan Čović, ocijenivši da takvo rješenje neće dati rezultate.
„Osobno mislim da se ništa posebno neće promijeniti na ovaj način. Ovdje se ne radi o milijunima, nego o milijardama maraka, samo u prostoru Federacije BiH, i problem jednako pogađa svaki njezin dio“, rekao je Čović.
Dodao je kako ne vjeruje da će dodatno tumačenje odluke visokog predstavnika riješiti problem.
„Ni to tumačenje onoga koji je nametnuo tu odluku, neću ga ni spominjati ovdje, neće biti dostatno. Sve će se razvlačiti jer ne postoji politički ambijent da donesemo adekvatne zakone. Da je postojao, donijeli bismo ih u proteklih 20 godina“, kazao je.
Kao rješenje predložio je politički pritisak na visokog predstavnika.
„Trebamo izvršiti pritisak na osobu koja je nametnula ova rješenja da ih povuče, kako bi se omogućilo normalno funkcioniranje gospodarstva, ulaganja i razvoj, dok politika ne postane dovoljno zrela, svjesna i odgovorna da donese kvalitetan zakon“, zaključio je Čović.
