Napetosti na Bliskom istoku opasno su eskalirale jer, prema najnovijim informacijama, američki predsjednik Donald Trump ozbiljno razmatra veliki napad na Iran nakon što razgovori o ograničavanju iranskog nuklearnog programa i proizvodnje balističkih projektila nisu doveli do napretka. Trump je u srijedu ozbiljno zaprijetio Iranu, rekavši da je “za njih bolje da sjednu za pregovarački stol jer će sljedeći američki napad biti daleko gori od onog prošlog ljeta”. Kako piše CNN, opcije koje trenutačno razmatra uključuju američke zračne udare usmjerene na iranske vođe i sigurnosne dužnosnike kao i napade na iranska nuklearna postrojenja i državne institucije.
Iako odluka o napadu još nije donesena, Amerikanci nastavljaju pritisak gomilanjem vojne prisutnosti na Bliskom istoku. Pentagon je u regiju poslao vrlo specifične i moćne sustave usmjerene na nadzor, elektroničko ratovanje i protuzračnu obranu. Nosač zrakoplova USS Abraham Lincoln prate tri razarača klase Arleigh Burke. Ovim brodovima nedavno se pridružio i razarač USS Delbert D. Black, čime je broj američkih ratnih brodova u nadležnosti Središnjeg zapovjedništva narastao na deset. Ovi su brodovi ključni za presretanje projektila i dronova.
Teheran je obećao trenutačan odgovor na svaku američku vojnu akciju, pri čemu je jedan visoki savjetnik vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija zaprijetio napadom na Izrael ako dođe do udara Amerikanaca. Iranske oružane snage objavile su da su u maksimalnoj pripravnosti za suočavanje sa Sjedinjenim Državama te upozoravaju na čin čije bi posljedice mogao osjetiti cijeli svijet. Naime, Iran je rekao da drži “potpunu kontrolu nad kopnenim, podvodnim i zračnim prostorom Hormuškog tjesnaca” usred straha od mogućeg američkog napada.
Iran prijeti zatvaranjem Hormuškog tjesnaca
„Iran ne traži rat, ali je potpuno spreman,“ rekao je Mohammad Akbarzadeh, zapovjednik Iranskog korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC), u komentarima koje prenosi agencija Fars. „Ako izbije rat, neće biti povlačenja ni za milimetar, a Iran će ići naprijed,“ naglasio je. Akbarzadeh je rekao da upravljanje strateškim prolazom „više nije tradicionalno, nego potpuno obavještajno“, što Iranu omogućava stalni nadzor svih pomorskih, površinskih i podvodnih kretanja. „Iran također kontrolira odluke o tome smiju li plovila pod različitim zastavama prolaziti kroz tjesnac,“ rekao je. „Iran ne želi da globalna ekonomija pati,“ upozorio je, dodajući da SAD-u i njegovim saveznicima „neće biti dopušteno da imaju korist od rata koji sami započnu.“ Naglasio je i da Teheran posjeduje dodatne sposobnosti koje će biti otkrivene u prikladno vrijeme.
Hormuški tjesnac je relativno uski pojas Indijskog oceana između Omanskog zaljeva na jugoistoku i Perzijskog zaljeva na jugozapadu i najvažnija svjetska ruta za transport sirove nafte, kojom prolazi većina nafte iz regije Zaljeva prema ostatku svijeta, kao i značajne količine ukapljenog prirodnog plina (LNG). Sjeverna obala tjesnaca pripada Iranu, a južna Ujedinjenim Arapskim Emiratima te Omanu (eksklava Musandam). Pored sjeverne obale tjesnaca nalazi se nekoliko iranskih otoka: Kiš, Kešm, Abu Musa te Veliki i Mali Tunb. Ovi otoci imaju veliki strateški značaj kao platforme s kojih se može nadzirati promet u tjesnacu.
Tijekom rata 1973. godine, Iran je privremeno obustavio izvoz nafte prema Sjedinjenim Američkim Državama i europskim zemljama zbog njihove potpore Izraelu. Na konferenciji za tisak u prosincu 1997. godine, iranski je zamjenik ministra vanjskih poslova Abas Maleki izjavio da Iran podržava slobodan prolaz tankera kroz tjesnac, no da zadržava pravo da zatvori tjesnac ako bude ugrožen. Iran sada ponovno prijeti zatvaranjem Hormuškog tjesnaca. No, što bi to značilo za Europu i što je sve ugroženo ako se to dogodi? Hormuški tjesnac jedna je od strateški najvažnijih prometnih točaka na svijetu, a svaka blokada Irana predstavljala bi ozbiljan rizik za Europu. Blokiranje tjesnaca bio bi jedan od iranskih odgovora na sukob koje je naveo sigurnosni stručnjak Claude Moniquet. “To bi bila katastrofa za Europu”, upozorio je.
🇮🇷🇺🇸⚡️- IRGC commander — Iran maintains “complete control” of Strait of Hormuz.
Iran is “fully prepared” for potential conflict as US. Military standoff escalates – Reuters. pic.twitter.com/UEVTJwV1hV
— Monitor𝕏 (@MonitorX99800) January 29, 2026
Ekonomski šok za Europu
Otprilike 20% globalne nafte i značajan dio prirodnog plina prolazi kroz tjesnac. Europa uvozi naftu i ukapljeni prirodni plin (LNG) iz zaljevskih država Saudijske Arabije, Katara i UAE, od kojih većina putuje kroz tjesnac. Ako ga Iran blokira, globalne cijene nafte bi porasle, a Europa bi se mogla suočiti s nestašicom energije, posebno u zemljama ovisnim o gorivu s Bliskog istoka. Iznenadni porast cijene nafte povećao bi inflaciju, troškove energije i poremetio industriju diljem Europe. Proizvodni, prometni i poljoprivredni sektori bili bi posebno ranjivi. Reakcije tržišta i volatilnost na europskim burzama mogle bi imati domino učinak.
Blokada bi mogla izazvati vojne sukobe, riskirajući širi regionalni rat. Osim nafte, tjesnac je ključna ruta za globalno brodarstvo. Poremećaji bi mogli odgoditi europski uvoz sirovina, elektronike i robe široke potrošnje, što bi utjecalo na lance opskrbe. Premije osiguranja za brodarstvo mogle bi porasti, povećavajući troškove za europska poduzeća i potrošače. Analitičari su također izrazili zabrinutost zbog širenja sukoba koji bi mogao utjecati na protok nafte iz Hormuškog tjesnaca, najkritičnijeg grla za opskrbu naftom na planetu.
Iran’s armed forces say they are on maximum alert to confront the United States, warning they could close the Strait of Hormuz and that any military attack would trigger an “all-out war.” pic.twitter.com/28mbGZUS1G
— WAR (@waranalysiss) January 29, 2026
;
Štern: Hrvatska bi mogla biti u problemima
Energetski stručnjak Davor Štern je za vrijeme prošle eskalacije između SAD-a i Irana u lipnju prošle godine za Dnevno.hr komentirao što bi se dogodilo u slučaju da Iranci zatvore Hormuški tjesnac. Kaže, došlo bi do velikog pada isporuke nafte s tog područja prema ostatku svijeta. “To je najgori mogući oblik energetske kataklizme koji ja mogu zamisliti”, rekao je. U slučaju da se ostvari najgori scenarij, otkriva Štern, Hrvatska bi se mogla naći u ozbiljnim problemima.
“Nažalost, hrvatska naftna industrija već odavno nije u hrvatskim rukama, pa je pitanje kako bi INA reagirala u tom slučaju. Ja se o tom sigurno ne mogu očitovati, ali valjda postoji netko u Vladi tko o tome vodi računa”, rekao nam je Štern. “Nafte će uvijek biti, pitanje je samo cijene. Međutim, za derivate je već malo škakljiva situacija jer njih ipak ima puno manje nego nafte”.
