Srpski predsjednik Aleksandar Vučić potvrdio je u četvrtak navečer kako njegova zemlja uvodi vojni rok. Vojni rok će trajati 75 dana, a trebalo bi započeti ili u prosincu ove ili u ožujku sljedeće godine. Najavio je kako će odluka o tome kad će početi uskoro biti donesena.
“U sljedećih mjesec ili dva donijet ćemo tu odluku i uputiti je u Skupštinu Srbije (…) a u rujnu ili listopadu počet će evidentiranje vojnih obveznika“, istaknuo je. Upitan o tome zašto još nije odlučeno hoće li se vojni rok obnoviti u prosincu ove ili u ožujku iduće godine, Vučić je rekao da to ovisi o tijeku priprema.
“Moramo pripremiti sve objekte. Imamo dovoljno pušaka i čizama, ali postoje neke stvari koje još nisu u potpunosti spremne“, rekao je i dodao: “To su važna pitanja jer želimo sve dočekati spremno i da ti mladi ljudi vojsku provedu u najboljim uvjetima. Da steknu potrebnu odgovornost i ozbiljnost, kao i odnos prema domoljublju“, rekao je Vučić.
Nedostatak kapaciteta
Za očekivati je da će uvođenje vojnog roka u Srbiju izazvati brojne reakcije i u Hrvatskoj, baš kako je i uvođenje vojnog roka u Hrvatskoj izazvalo reakcije u nama susjednoj zemlji. Obratili smo se za komentar uglednom analitičaru i profesoru Vlatku Cvrtili koji je istaknuo kako je uvođenje vojnog roka nešto što je trend diljem Europe.
“Nakon ruske agresije velik broj europskih zemalja počeo je razmišljati o uvođenju vojnog roka. U mnogim europskim zemljama su krenuli s time jer su shvatili da ih nedostaje vojnih kapaciteta i obučenog vojnog ljudstva”, ustvrdio je profesor Cvrtila i podsjetio kako Vučić često u svojim javnim izlaganjima navodi upravo vojsku, njezinu snagu i sve što rade za modernizaciju iste. “On često strateški ponavlja narativ natjecanja s Hrvatskom”.
“To je reakcija koja se može dvojako shvatiti. Prvo se može shvatiti kroz jačanje vojnih snaga. Dio europskih država upravo vraća zbog toga vojni rok, te će u tom kontekstu biti spomenuta i Hrvatska”, kazao je. Ustvrdio je uvođenje vojnog roka u Srbiji nije prijetnja, jer su i Hrvatska i Srbija se odlučile za uvođenje kratkog vojnog roka. Napominjemo, vojni rok u Srbiji će trajati 75 dana dok u Hrvatskoj će trajati 40 radnih dana.
Kako se ovo tiče Hrvatske
“Uvođenje vojnog roka je stvaranje resursa za profesionalnu službu. To su razlozi koje i Hrvatska spomenula kada ga je uvodila”, objasnio je i ponovio kako je uvođenje vojnog roka nešto što je trend u Europi.
Upitali smo profesora Cvrtilu hoće li se ovo utjecati na Hrvatsku, rezolutno je rekao ne. “To nije nikakva posebna poruka. Neće to imati nikakvog značajnog utjecaja”. Naglasio je kako niti Hrvatska niti Srbija nemaju velikih vojnih kapaciteta i kako to nije nešto što se može povećati u kratkom roku.
