Obvezni vojni rok vratio se na velika vrata, a zemlje diljem svijeta, posebice u Europi, troše sve više novca za oružje. Jedan od možda najočitijih primjera je i njemačka vojska Bundeswehr koja ove godine ima na raspolaganju više od 108 milijardi eura, što je do sada neviđeni iznos. Taj novac dolazi iz državnog proračuna, ali i posebnih fondova za koje se država zadužuje.
Plan je da se Bundeswehr, na kojem se desetljećima štedjelo, učini ponovo borbeno sposobnima. Ideja je da se to treba dogoditi što prije, jer se njemačke vlasti boje da bi Rusija već 2029. mogla biti sposobna izvesti napad na područje članica NATO-a.
Deutsche Welle napravio je analizu što će sve kupiti njemačka vojska te s kojim ciljem.
Prvi put borbene bespilotne letjelice za Bundeswehr
Nabava borbenih dronova nikad nije bila politički prioritet u Njemačkoj, te dugo nije bilo potrebne većine za nabavu borbenih dronova. Međutim, rat u Ukrajini gdje su dronovi odlučujući čimbenik, doveo je do promjene razmišljanja u Njemačkoj te će ove godine Bundeswehr prvi puta naručiti nekoliko tisuća borbenih dronova. Prednost pri naručivanju su dobile mlade tehnološke tvrtke start-upovi Stark Defence iz Berlina i Helsing iz Münchena Oni bi trebali dobiti narudžbu vrijednu do 300 milijuna eura, dok prototipovi konkurenta Rheinmetalla nisu uvjerili nadležne u Bundeswehru.
Njemačka će kupiti kamizaka-dronove, u stručnom žargonu nazvane „loitering munition“. To su dronovi opremljeni bojevom glavom koji se obrušavaju se na cilj i pritom se sami uništavaju. Između ostalog, njima bi trebala biti opremljena brigada Bundeswehra u Litvi, koja se uspostavlja radi bolje zaštite istočnog krila NATO-a.
Kako Bundeswehr ima nedostatke kad je riječ o obrani od dronova, to će se riješiti kombiniranjem različitih obrambenih sredstava. Spektar se kreće od uređaja za elektroničko ometanje pa sve do protuzračnog oklopnog vozila Skyranger 30, koje može suzbijati i rojeve dronova. Skyranger, koji proizvodi koncern Rheinmetall, posebno je važan zbog sve više sumnjivih letova dronova iznad država članica NATO-a i Europske unije. No, Skyranger može biti isporučen tek 2028. godine te će tada postati glavni oružani sustav novoformirane protuzračne postrojbe kopnene vojske. Ta je postrojba 2012. bila raspuštena jer se smatralo da više nije potrebna. Za obranu od dronova predviđeno je i novo lasersko oružje, koje je ponajprije važno za mornaricu. Naime, brodovi imaju ograničene kapacitete za skladištenje streljiva, a lasersko oružje treba samo električnu energiju. Jedno takvo lasersko oružje za obranu od dronova, koje su razvile tvrtke Rheinmetall i MBDA, već je prošlo fazu testiranja u mornarici. Sada se također nalazi na popisu nabave Bundeswehra.
Narudžbe i od američkih proizvođača
Bundeswehr većinu svoje nove opreme kupuje od njemačkih i europskih proizvođača naoružanja, no pojedini veliki ugovori sklapaju se i s američkim koncernima. Primjerice, onaj za nevidljivi borbeni zrakoplov F-35A, koji se smatra najmodernijim borbenim avionom na svijetu. Njemačka vlada naručila je 35 komada od američkog obrambenog diva Lockheed Martina. Trošak cijelog paketa, uključujući naoružanje i rezervne dijelove iznosi gotovo deset milijardi eura.
Jedan od razloga za izbor F-35 je taj što u slučaju nužde može biti opremljen američkim nuklearnim bombama. Tu su ulogu dosad imali Tornado-zrakoplovi Bundeswehra, koji će zbog starosti uskoro biti povučeni iz uporabe. Nakon što se dostave, njemačka flota F-35 time postaje dio nuklearnog kišobrana NATO-a nad Europom. Osim toga, Bundeswehr kupuje i 60 teških transportnih helikoptera CH-47 Chinook od američkog koncerna Boeing. Stručnjaci tvrde kako u Europi ne postoji konkurentski proizvod s takvim sposobnostima, a Njemačka će to platiti čak 7,3 milijarde eura.
Njemčka je naručila iz Boeinga i pomorski izviđački zrakoplov P-8A Poseidon, koji zahvaljujući najmodernijoj senzorskoj tehnologiji može nadzirati velika morska područja i otkrivati podmornice. Prvi je primjerak u jesen isporučen njemačkoj mornarici, a prema ministru obrane Borisu Pistoriusu iz redova SPD-a, taj bi zrakoplov mogao biti njemački doprinos boljem nadzoru voda oko Grenlanda u okviru NATO-misije. Moderni oružani sustavi više se ne mogu zamisliti bez umjetne inteligencije (UI). Koliko njezina važnost raste pokazuje projekt Uranos KI, kojim će se opremiti brigada Bundeswehra u Litvi. NATO treba precizno nadzirati velika područja na istoku Saveza i tu na scenu stupa UI. On bi trebao pomagati u analizi velikih količina podataka prikupljenih raznim senzorima. To bi, primjerice, moglo olakšati otkrivanje neprijateljskih dronova. Ministarstvo obrane s dobrim razlogom drži u tajnosti detalje projekta, piše DW.
Fregata F126: od prestižnog projekta do problema
Slučaj fregate F126 pokazuje da svi skupi veliki projekti ne prolaze uvijek glatko. Nakon što je s oduševljenjem pozdravljen nacrt najvećeg borbenog broda mornarice, pri gradnji je brzo nastupilo razočaranje. Glavni izvođač, nizozemsko brodogradilište Damen Naval, nije uspio provesti planove. Mediji pišu kako je u projekt do sada utrpano čak
1,8 milijardi eura, a oporbeni političari strahuju da bi taj projekt mogao postati “grob za milijarde“.
Njemačka tvrtka Naval Vessels Lürssen (NVL) trebala bi preuzeti projekt i spasiti što se još može. Kako njemačka mornarica zbog svojih obveza u NATO-u hitno treba nove fregate, planira se prijelazno rješenje. Bundeswehr želi dodatno kupiti fregate tipa MEKO A-200 od TKMS-a, najvećeg njemačkog proizvođača ratnih brodova. Kako je taj model već građen za izvoz, planovi su gotovi. No i to „prijelazno rješenje“ naravno dodatno košta. Bundestag je za to već prošle godine odobrio dodatnih 7,8 milijardi eura.
Budestang nije zaboravio u ovom valu značajnih ulaganja niti same vojnike. Krajem prošle godine odobrena su sredstva za čak 460 000 vojnika i vojnikinja. No, Bundeswehr trenutačno ima samo oko 184.000 pripadnika, zbog čega je došlo do kritika o tome je li ta brojka pretjerana. Očekuje se kako bi broj vojnika trebao znatno porasti, uključujući pričuvu, na 460.000 muškaraca i žena, što pak može potrajati godinama. Kada novi vojnici stupe u službu, „ne možemo ih oblačiti u trenirke“, objasnio je ministar obrane Boris Pistorius.
