Nastavlja se trend stagnacije, tako bi se mogao opisati rejting SDP-a u godini koja je tek počela. Iza sebe je SDP ostavio još jedan težak period, debakl su doživjeli na svim održanim izborima osim predsjedničkih, na kojima je pobijedio njihov kandidat Zoran Milanović. Mnogi će stoga reći da pobjeda na predsjedničkim izborima i nije SDP-ova, nego da je Milanović pobijedio zahvaljujući svom političkom imidžu i pomanjkanju ozbiljne konkurencije.
Ozbiljne konkurente zato su odabranici novog predsjednika SDP-a Siniše Hajdaša Dončića imali na lokalnim izborima, na kojima je bivši ministar prometa doživio i svoj prvi debakl na čelu partije, koju je preuzeo od netalentiranog Peđe Grbina. Izborni debakli Grbinu nisu bili razlog za podnošenje ostavke pa je Hajdaš odlučio da neće biti ni njemu, štoviše, prilično ambiciozno govori da želi i može postati predsjednik Vlade. Koliko je ozbiljno prionuo oštrenju ražnja dok mu je zec još u šumi, pokazuje to što je sa svojim suradnicima već sastavio buduću vladu.
I u toj je vladi iz sjene, krojenoj daleko od očiju javnosti, sebe pozicionirao na prvo mjesto – ono premijersko. A u ostvarenju te premijerske ambicije, kako je rekao u jednom od posljednjih intervjua, trebao bi mu pomoći prijatelj Milanović, za kojeg je donedavno tvrdio da je prošlo svršeno vrijeme.
Poseban naglasak
Koji god status Milanović imao u SDP-u i odnosu s Hajdašem, vidljivo je da je on svoju bitku ipak dobio, dok se Hajdaš za svoju poziciju u političkoj areni tek treba izboriti, a to neće biti nimalo lako jer na lijevoj sceni SDP-u sve ozbiljnije konkurira Možemo, što znači da Hajdašu konkuriraju Tomislav Tomašević ili Sandra Benčić sa svojim premijerskim ambicijama. U nešto više od godinu dana otkako vodi SDP, Hajdaš Dončić nije uspio uvjeriti lijevo biračko tijelo da je on njihov lider. Iz njegovih nastupa nije jasno čime bi mogao konkurirati premijeru Andreju Plenkoviću, ali se, svemu tomu unatoč, vidi da je u odnosu na svoje prethodnike iz SDP-a štreber za kojeg se ne može reći da je lijenčina.
Radišan kakav jest, Hajdaš je svoj SDP do parlamentarnih izbora odlučio organizirati na svim razinama, pa bi stranka uskoro trebala pristupiti vrlo važnom procesu unutarstranačkih izbora. To je, tvrde upućeni, za SDP i velik posao i velik izazov. Baš kao što je HDZ nedavno izabrao čelnike lokalnih organizacija, tako bi i SDP već od veljače trebao ući u proces izbora vodstva u lokalnim organizacijama.
Pritom su im posebno važne organizacije u četiri velika grada, gdje su stranačka tijela raspuštena još nakon lokalnih izbora. Do raspuštanja su doveli poražavajući rezultati lokalnih izbora, posebno u Rijeci, koja je izgubila status vječne SDP-ove utvrde dijelom zbog nefunkcioniranja organizacije, a djelomice zbog toga što se SDP-ovo biračko tijelo podijelilo između bivšeg stranačkog kolege i gradonačelnika Marka Filipovića i Hajdaševe odabranice Sandre Krpan.
Slični problemi
O rezultatima lokalnih izbora u Osijeku u SDP-u se i ne govori jer ta stranka u slavonskoj metropoli kao da ne postoji. Sličnih problema imaju i u Splitu, dok ih u Zagrebu izvlači suradnja s Možemo, koju kritičari nazivaju dvosjeklim mačem čija bi se oštrica mogla okrenuti na stranu Tomaševićeve stranke. Snažne lokalne organizacije važno su uporište i za lokalne i za parlamentarne izbore pa Hajdaš na nadolazećim unutarstranačkim izborima ništa ne misli prepustiti slučaju.
Najvažniju zagrebačku organizaciju tako bi, uz punu potporu predsjednika stranke, trebao preuzeti aktualni šef Gradske skupštine Matej Mišić, koji je nakon lokalnih izbora na čelu Skupštine naslijedio stranačkog kolegu Joška Klisovića. I to njegovo imenovanje podržao je Hajdaš Dončić, koji s Mišićem namjerava pomladiti zagrebačku organizaciju SDP-a. Ona je posljednjih godina bila u rukama doktora Branka Kolarića, koji se baš i nije iskazao. Mišić je, međutim, druga priča, on je dugogodišnji SDP-ov operativac, po struci pravnik, koji se stranci pridružio čim je postao punoljetan. Bio je inspiriran politikom pokojnog Račana, a u stranci se ponajviše zbližio s pomalo zaboravljenim Davorom Bernardićem.
U SDP-u djeluje već petnaestak godina, prošao je gotovo sve funkcije unutar zagrebačke organizacije, uključujući i mjesto predsjednika Foruma mladih SDP-a Zagreb te mjesto potpredsjednika gradske organizacije. Stoga Hajdaš ima razloga vjerovati da on ima veći utjecaj na teren nego Kolarić, od kojeg se puno očekivalo, a malo dobilo. Svoju je bazu u SDP-u Mišić gradio i kao vijećnik u gradskoj četvrti i mjesnom odboru, a poznat je i kao dečko iz Novog Zagreba i strastveni navijač Dinama, što nije naodmet za nekoga tko želi vladati bilo čime u glavnome gradu.
Najveći problem
Onoga tko dobije priliku vladati SDP-om u Rijeci čeka nemali izazov jer je stranci u toj organizaciji potrebno vratiti život i jedinstvo. Iako još nije odlučeno komu će Hajdaš Dončić prepustiti vođenje riječke organizacije, nagađa se da bi i tu moglo doći do pomlađivanja te se spominje Ivana Prica Matijaš, koja se već neko vrijeme ističe kao elokventna članica riječkog SDP-a. Krajem studenoga prošle godine imenovana je predsjednicom Kluba vijećnika SDP-a u riječkome Gradskom vijeću, gdje je iznimno aktivna i kritična prema aktualnoj gradonačelnici Ivi Rinčić.
Pozornost je privukla i kritikama upućenima zbog održavanja koncerta Marka Perkovića Thompsona u Rijeci. Kritizirala je i stav gradonačelnice Rinčić o antifašističkom maršu te njezine socijalne politike. I Prica je, poput Mišića, stasala unutar SDP-a kao predsjednica stranačkog foruma u svojemu gradu. Baš poput Mišića, i ona je pravnica angažirana i u pravno-proceduralnim pitanjima unutar Gradskog vijeća.
Kad je o Osijeku riječ, kao vrlo ozbiljan kandidat pojavljuje se ugledni kirurg Mario Jelavić, kojega u osječkoj organizaciji nazivaju novim, svježim licem sa stručnim autoritetom u organizaciji i izvan nje. Na njega se stoga gleda i kao na ozbiljnog gradonačelničkog kandidata. Najveći problem s adekvatnim kandidatom SDP ima u Splitu, gdje je dugo vodeće lice stranke bio Davor Matijević, kojega je Hajdaš prigrlio popuštajući njegovoj želji da bude stranački kandidat za gradonačelnika. U međuvremenu je Matijević napustio SDP pa djeluje kao nezavisni vijećnik.
Partijski model
Matijevićev je glas nedavno bio presudan za izglasavanje gradskog proračuna za 2026., pa je opozicija zaključila da je bivši SDP-ovac postao HDZ-ov, odnosno žetončić novog splitskog gradonačelnika Tomislava Šute. Zanimljivo je da je, osim Matijevića, stranku u Splitu napustila i Katarina Prnjak, a prije nje i vijećnik Goran Kotur.
Inače, od raspuštanja četiriju najvećih organizacija teren ispituju povjerenici, ujedno pripremajući stranku za održavanje unutarstranačkih izbora koji bi trebali biti provedeni do početka svibnja. Poznato je da je povjerenik za Zagreb Saša Đujić, u Osijeku teren ispituje partizan Ranko Ostojić, što mora da je pun pogodak za Slavoniju, vječnu HDZ-ovu utvrdu. U Splitu je to koprivnički gradonačelnik Mišel Jakšić, a u Rijeci Marko Krička, bivši zamjenik bivše gradonačelnice Siska Kristine Ikić Baniček.
Uoči unutarstranačkih izbora SDP se priprema i za održavanje vrlo važne stranačke konvencije krajem siječnja, na kojoj bi trebao biti izglasan novi statut. Izmjenama statuta SDP se vraća na delegatski sustav izbora, čime i Hajdaš priprema teren za unutarstranačke izbore i svoje ljude s kojima će pokušati ovladati državom kao premijer. Paralelno, u SDP-u uspijeva zadržati stari partijski model s jednim kandidatom po organizaciji, i to onim kojem blagoslov da on.
