Nakon dvodnevnog sastanka europskih pučana u Zagrebu, premijer Andrej Plenković u ekskluzivnom intervjuu za središnji Dnevnik HTV-a poručio je da je jačanje strateške autonomije Europe presudno pitanje, istaknuvši sigurnost, obranu, energetsku neovisnost i demografiju kao ključne izazove. Premijer je govorio i o zaključcima skupa, europskim prioritetima, odnosima sa SAD-om, demografiji te vanjskopolitičkom položaju Hrvatske.
Rekao je da su zadovoljni što je HDZ bio domaćin sastanka lidera Europske pučke stranke. Istaknuo je da su prisustvovali šefovi država i vlada, čelnici institucija te čelnici sestrinskih stranaka koji su lideri oporbe. Dodao je da je bilo više od 20 sudionika i da je rasprava bila vrlo sadržajna. Upitan što dolazak “creme de la creme” europske politike znači za međunarodnu reputaciju Hrvatske, Plenković je rekao da svaki takav kontakt lidera koristi Hrvatskoj. “Sigurno da je to dobro. Mi smo nastojali sve ove godine voditi politiku da Zagreb i Hrvatska budu poprišta tih velikih susreta, europskih ili međunarodnih”, istaknuo je.
Naglasio je da je imao niz bilateralnih susreta tijekom sastanka. Istaknuo je prednosti ovakvih susreta. “To su zaista mali formati, tu je samo nas dvadesetak, lideri sami, bez suradnika, bez ministara, bez šireg kruga ljudi. Kada je više ljudi, ljudi su malo i suzdržaniji, rezerviraniji. A ovdje se govori otvoreno, imali smo više vremena, prošli smo sve teme – od globalnih političkih, sigurnosnih, obrambenih do ekonomskih pitanja konkurentnosti”, naglasio je. Plenković je dodao da su kao stranka sugerirali da lideri usvoje deklaraciju o demografskoj obnovi kao imperativu Europe, jer se sve države suočavaju s istim problemom. “Prosječna starost građana Europske unije danas je 44 godine. Kao društva smo u procesu starenja. Afrički kontinent, nasuprot nama, ima prosječnu starost od 19 godina. To će se osjetiti na tržištu rada i konkurentnosti te će otvoriti pitanje migracijskih pritisaka”, rekao je pa poručio da smo ove godine u proračunu rezervirali 860 milijuna eura za demografsku politiku, najviše dosad.
O Ukrajini: Važno je održati koheziju
Kazao je kako su na sastanku u Zagrebu temu sigurnosti i obrane dotaknuli u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu te mirovnih napora na Bliskom istoku i rekonstrukcije Gaze. Naglasio je i odnose sa SAD-om, uključujući situaciju s Grenlandom. “Izrazili smo solidarnost s Danskom i poslali poruke umirujućeg karaktera. Mi smo znali da se ti razgovori vode jer je glavni tajnik NATO-a bio u Zagrebu prije dva tjedna. Tada sam direktno od njega razumio da nastoji kolektivizirati priču o sigurnosti na Grenlandu. Zato se ona brzo nakon govora predsjednika Donalda Trumpa u Davosu smirila i tenzije su sada manje”, objasnio je.
Dodao je da je važno održati koheziju oko Ukrajine. Plenković je naglasio da je jačanje strateške autonomije Europe jedno od ključnih pitanja. “Najveći angažman Europske unije posljednjih godina iznosi 90 milijardi eura zajmova. Odluka iz prosinca omogućuje financiranje proračuna Ukrajine i izdvajanja za obranu”, kaže premijer. Gotovo tri četvrtine njihovih potreba riješeno je tom odlukom, dodaje i naglašava: “I mi smo tome pridonijeli, bilateralno i na druge načine, i to ćemo činiti i dalje”.
Jačanje strateške autonomije Europe uključuje obrambene sposobnosti, neovisnost u opskrbi energentima, demografiju, hranu i konkurentnost gospodarstva, uz praćenje klimatskih promjena, digitalnu transformaciju i utjecaj umjetne inteligencije, zaključio je.
O odnosima s SAD-om i Mađarskoj
Na pitanje o odnosima Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije, Plenković je rekao da je nužno njegovati dijalog. “S obzirom na povijest odnosa, isprepletene transatlantske veze, postojeće partnerstvo, bilateralne odnose mnogih zemalja sa SAD-om, prisutnost dijaspore u Americi te ekonomske i obrambene interese, moramo njegovati dijalog”, rekao je. Dodao je da nema dileme kako je metodologija rada druge administracije predsjednika Trumpa drukčija. “Ona je brža nego prije i asertivnije promiče interese Amerike, ali nemamo veliku alternativu osim da kroz dijalog i međusobni angažman, uz bolje razumijevanje, nastavimo njegovati te odnose. Mislim da to dijele baš svi”, naglasio je. Istaknuo je i da ne vidi drukčiji stav unutar Europske unije te nastavio: “Nisam još nikoga sreo na razini Europske unije tko bi zagovarao nekakav drukčiji smjer u odnosima sa SAD-om”.
Na kraju je naglasio važnost međusobnog poštovanja. “Uz međusobno poštovanje, respekt i primjeren tretman ne samo država članica nego i Europske unije kao organizacije, vjerujem da će se s vremenom, uz rješavanje određenih pitanja, ti odnosi postupno stabilizirati”, zaključio je. Plenković je rekao da u Europskoj uniji i dalje postoji visoka razina zajedništva u donošenju odluka, iako postoje iznimke. “Imamo situaciju s Mađarskom koja nerijetko ima divergentan stav u odnosu na ostale. To je gotovo praksa posljednjih nekoliko godina”, rekao je.
Dodao je da su sve ostale države, uz povremenu fleksibilnost Slovačke, uglavnom na istom tragu kazavši: “Obično je riječ o 25 ili 26 zemalja, rijetko se taj broj spušta ispod 26″. Podsjetio je da su u prosincu Mađarska, Slovačka i Češka izostale iz angažmana potpore Ukrajini te naglasio kako su ” ostale zemlje i tada bile usklađene”.
Hrvatska pred završnim korakom prema članstvu u OECD-u
Osvrnuo se i na posjet glavnog tajnika OECD-a Mathiasa Cormanna, koji je ocijenio iznimno uspješnim. Plenković je istaknuo da Vlada očekuje dovršetak procesa tijekom ove godine kazavši: “Smatramo da ćemo tijekom ove godine biti u poziciji da postanemo članica OECD-a. Radimo sve kako bi pretpostavke bile ispunjene”. Naglasio je da je većina posla već obavljena. Plenković je pojasnio da OECD nije organizacija poput Europske unije, koja raspolaže velikim zajedničkim proračunom, već okuplja ekonomski najrazvijenije zemlje svijeta. “OECD potvrđuje status Hrvatske kao jednog od četrdesetak najnaprednijih gospodarstava na svijetu”, rekao je.
Istaknuo je da je Hrvatska u tri mandata njegove Vlade ostvarila znatan gospodarski napredak. “Od pozicije u kojoj smo imali investicijski rejting na razini onoga što se na engleskom naziva „junk“ ili „smeće“, podigli smo kreditni rejting na investicijsku razinu. Izašli smo iz procedura makroekonomskih neravnoteža i prekomjernog proračunskog manjka, imamo kontinuiran rast, najvišu zaposlenost ikad i najnižu nezaposlenost ikad, uz rast plaća i mirovina kao glavni cilj naše politike”, naglasio je.
Dodao je da Hrvatska u OECD dolazi spremna. “Dolazimo zreli u OECD, kao treće međunarodno ostvarenje prema planu iz 2016. godine. Schengen i euro su već ostvareni, a ovo će biti treći korak”, rekao je. Plenković je zaključio da članstvo ima širi učinak. “Hrvatska zaokružuje svoj međunarodni položaj. Riječ je o velikoj reputacijskoj koristi, koristi za ulagače i naše kompanije, snažnijoj borbi protiv korupcije i boljem korporativnom upravljanju javnim poduzećima. Vjerujem da će šira javnost s vremenom prepoznati koristi članstva”, dodao je.
Nema zaokreta u fiskalnoj politici
Na pitanje hoće li biti promjena i zaokreta u fiskalnoj politici nakon kadrovskih promjena u Vladi, premijer je odgovorio da ih neće biti. Istaknuo je da je Hrvatska u proteklom razdoblju ostvarila značajne uspjehe u pozicioniranju stručnjaka iz područja ekonomije i financija u europske institucije. “Imali smo spektakularan mjesec. Izbor Borisa Vujčića na drugo mjesto u Europskoj središnjoj banci u Frankfurtu je fantastičan. Prva smo zemlja srednje i istočne Europe u Izvršnom odboru ECB-a, a tek tri godine smo članica europodručja”, rekao je.
Osvrnuo se i na odlazak Marka Primorca na novu dužnost. “Primorac odlazi na mjesto jednog od potpredsjednika Europske investicijske banke, nakon gotovo četiri godine u Vladi. Riječ je o najvećoj multilateralnoj organizaciji u smislu banke i investicijskog kapaciteta. Njezin portfelj u Hrvatskoj do sada iznosi 8,3 milijarde eura”, rekao je. Dodao je da od njega očekuju širi angažman, ali i poseban senzibilitet prema projektima iz Hrvatske. “Očekujemo da se bavi širim aktivnostima, kao i ostali potpredsjednici, ali i da s puno osjetljivosti i naklonosti reagira na prijedloge projekata za sufinanciranje iz Hrvatske. Vjerujem da će to biti dobro u svim domenama”, zaključio je.
Osvrnuo se i na ministra Tomislava Ćorića te rekao kako se u Vladu vraća iskusan. “Dolazi s iste Katedre za financije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Stručne kompetencije su tu, iskustvo je tu, politički angažman i politički refleks koji ima je nešto čemu se ja veselim. Ono gdje želim njegov veći angažman je povezivanje s privatnim sektorom, otvaranje prostora da nam javna poduzeća ili poduzeća u djelomičnom hrvatskom vlasništvu svojim investicijskim potencijalom pridonesu rastu BDP-a i budu generator gospodarskog rasta. Suzbijanje daljnjih inflatornih pritisaka je ono što se podrazumijeva. Kvalitetna koordinacija svih resora koji spadaju u domenu potpredsjednika Vlade nadležnog za gospodarstvo je nužna”, rekao je. Razgovor je zaključio rečenicom kako je ovih dana ” bilo zaista zanimljivo”.
