Iako je gospodarska aktivnost u razvijenim zemljama posljednjih godina usporena, doznake koje dijaspora šalje u Bosnu i Hercegovinu nastavljaju rasti i ostaju jedan od najstabilnijih izvora priljeva stranih sredstava. U uvjetima valutnog odbora, kako navode iz Centralne banke BiH, ovakvi stabilni devizni tokovi imaju presudno značenje za očuvanje monetarne stabilnosti i jačanje povjerenja u domaću valutu.
Prema dostupnim podacima, u devet mjeseci 2025. godine osobni transferi (novčane doznake iz inozemstva) u BiH iznosili su 3,26 milijardi KM, što čini oko 7,8 posto bruto domaćeg proizvoda. Taj iznos ima izravan utjecaj na raspoloživi dohodak kućanstava, njihovu potrošnju i životni standard. Doznake su posebno važne za kućanstva s nižim primanjima, kojima često predstavljaju ključni izvor financijske stabilnosti.
Ukupni tekući transferi u 2023. godini iznosili su 5,26 milijardi KM, od čega se na novčane doznake iz inozemstva odnosi 3,79 milijardi KM. U 2024. godini ukupni tekući transferi dosegnuli su 5,69 milijardi KM, a na novčane doznake iz inozemstva odnosi se 4,16 milijardi KM.
“Doznake iz inozemstva u značajnoj mjeri utječu na novčane tokove u BiH, životni standard rezidenata, kao i na devizne rezerve Centralne banke BiH. Doznake predstavljaju stabilan izvor priljeva stranih sredstava i čine važan dio ukupnih financijskih tokova u zemlji”, rekli su za Fenu iz CBBiH.
Uz to, priljev doznaka pozitivno utječe i na devizne rezerve CBBiH. S obzirom na to da BiH predstavlja neto uvoznika na međunarodnom tržištu roba, doznake pomažu u povećanju prihoda na tekućem računu te u značajnoj mjeri ublažavaju njegov deficit.
CBBiH ne raspolaže podacima o tome iz kojih zemalja BiH prima najviše novčanih doznaka jer još ne postoji službena procjena po državama, no može se reći da one uglavnom dolaze iz zemalja zapadne Europe, Skandinavije i Sjeverne Amerike, gdje je bh. dijaspora najbrojnija.
“S obzirom na visok udio radničkih doznaka u BDP-u, one se prvenstveno promatraju kao stabilan izvor deviznih priljeva, koji pozitivno utječe na platnu bilancu i razinu deviznih rezervi CBBiH. Time se jača monetarna stabilnost i održavanje valutnog odbora. CBBiH raspolaže obveznom rezervom kao jedinim instrumentom monetarne politike, ali prati kretanje doznaka kako bi procijenila njihove učinke na novčanu masu, potrošnju i inflacijske pritiske”, ističu iz CBBiH.
Napomenuli su kako su doznake u BiH važan čimbenik u gospodarstvu jer povećavaju dohodak i uglavnom potiču potrošnju. U razvojnim programima, uz odgovarajuće mjere, trebale bi biti usmjerene prema investicijama i proizvodnim sektorima kako bi pridonijele održivom gospodarskom rastu. Iz CBBiH su dodali kako postoje procjene transfera primljenih neformalnim kanalima te da su oni uključeni u ukupne podatke o transferima koji se kao takvi objavljuju.
“CBBiH intenzivno radi na uvođenju sustava za instant plaćanja s ciljem da plaćanja budu brža, sigurnija i jeftinija, kako za građane tako i za gospodarstvo. Uvođenjem instant plaćanja CBBiH izravno potiče korištenje elektroničkih kanala plaćanja, s obzirom na to da se radi o elektroničkim uplatama koje se obrađuju u stvarnom vremenu, što omogućuje brže i sigurnije transakcije, uz mogućnost korištenja QR kodova u aplikacijama”, istaknuli su iz CBBiH.
Pristupanje SEPA području, koje CBBiH koordinira te intenzivno radi na pripremi pretpostavki za operacionalizaciju tog aranžmana, također podrazumijeva znatno brža prekogranična plaćanja u eurima, uz niže transakcijske troškove, što će imati iznimno pozitivan učinak i na gospodarstvo i na građane. Taj proces uključuje i izmjene zakonskog okvira koje će omogućiti jačanje konkurentnosti pružatelja platnih usluga, veću inovativnost te stvaranje snažnijih mehanizama za poticanje digitalizacije financijskog sektora općenito. U kontekstu doznaka iz dijaspore njihov će priljev biti znatno olakšan jer će se moći slati brže i jeftinije, prenosi Fena.
U sklopu financijskog obrazovanja stanovništva, koje CBBiH intenzivno provodi, građanima se ukazuje i na najnovije trendove digitalnog, bezgotovinskog plaćanja dostupnog u BiH. U tom je kontekstu CBBiH, u suradnji sa Svjetskom bankom, objavila Vodič za digitalna plaćanja, koji sadrži informacije o tržišnim trendovima vezanim uz mobilno i beskontaktno plaćanje te njihovim obilježjima, uključujući različite pristupe digitalnom plaćanju u BiH, osnovne vrste digitalnih plaćanja, tehničke zahtjeve i obveze korisnika, kao i upozorenja na lažne ili obmanjujuće prakse kojih bi se korisnici trebali biti svjesni. U tijeku je priprema ažuriranog vodiča koji će predstavljati važan edukativni materijal te će sadržavati i najnovije trendove u području digitalnih plaćanja, uključujući informacije o instant plaćanjima i plaćanjima u okviru SEPA sustava.
