Bez političke hrabrosti i stvarnog dijaloga s ljudima koji žive od mora, malo obalno ribarstvo u Hrvatskoj i Mediteranu nema budućnost. To je jasna poruka koju su s Međunarodnog foruma malih ribara u Ateni poslali ribarice i ribari iz cijelog Mediterana uputili ka Europskoj komisiji, a hrvatska delegacija posebno ju je adresirala i Upravi za ribarstvo.
Na dvodnevnom Small-Scale Fishers’ Forumu – “Empowering the next generation: youth engagement in SSF”, održanom ovog vikenda u Ateni uz podršku WWF-a, Europske komisije i Opće komisije za ribarstvo Mediterana (GFCM), raspravljalo se o ključnim izazovima koji danas određuju sudbinu malog ribarstva: generacijskoj obnovi, klimatskim promjenama, tržištu, co-managementu i ulozi mladih u sektoru
Zaključci su bili nedvosmisleni: malo ribarstvo ne propada zbog nedostatka znanja ili volje, nego zato što sustav ne prepoznaje njegovu stvarnu vrijednost.
Nejednaka pravila, neravnopravna borba
Kao najveće prijetnje ribljim stokovima i opstanku malih ribara sudionici su istaknuli prekomjerni izlov, klimatske promjene te slabo reguliran i nedovoljno kontroliran sportski i rekreacijski ribolov. Upravo izostanak političke odlučnosti u regulaciji tog segmenta, upozoreno je, stvara ozbiljnu neravnotežu između profesionalnog i rekreacijskog sektora. „Ne možemo govoriti o održivosti ako jedni imaju stroga pravila, a drugi praktički slobodne ruke“, jedna je od poruka s foruma.
Sudionici su naglasili da bez snažnih ribarskih organizacija, stvarne suradnje s institucijama i učinkovitog zajedničkog upravljanja (co-managementa) nema otpornog ribarskog sektora. Upravljanje resursima, poručeno je, mora se temeljiti na znanju ljudi s mora, a ne isključivo na administrativnim modelima koji često ne odgovaraju stvarnim uvjetima malog obalnog ribolova.
Forum je jasno poručio i da se malo ribarstvo mora jačati kao održiva gospodarska djelatnost, a ne promatrati isključivo kao dio kulturne baštine ili folklora. Bez ekonomske održivosti, upozoreno je, nema ni generacijske obnove ni dugoročne zaštite morskih resursa.
Poseban naglasak stavljen je na edukaciju, razmjenu znanja i praktično učenje, koji su prepoznati kao temelj opstanka i razvoja sektora. Uz to, digitalne vještine, brendiranje proizvoda i izravni pristup tržištu označeni su kao ključni alati za osiguravanje pravednije cijene ribe i veće vidljivosti malih ribara.
Modernizacija plovila, alata i opreme istaknuta je kao nužnost a ne kao luksuz, ali uz jasnu poruku da inovacije moraju dolaziti iz samih ribarskih zajednica, uz odgovarajuću institucionalnu podršku.
Zaključno, ribari i ribarice iz Atene poručili su da je potreban kontinuirani i strukturirani dijalog s Europskom unijom, uz znatno snažniji fokus na mlade ribare i ribarice, jer bez njih nema budućnosti ni sektora, ni obalnih zajednica.
Mladi žele sudjelovati ali vrata ostaju zatvorena
Forum je bio snažno usmjeren na mlade ribare i ribarice, koji su jasno poručili da žele sudjelovati u donošenju odluka i upravljanju resursima, ali da im se to često sustavno onemogućuje. Upravo su oni, istaknuto je, najspremniji na inovacije, prilagodbu klimatskim promjenama i razvoj dodatnih djelatnosti: od ribolovnog turizma do izravne prodaje.
„Ako mladi nemaju pristup plovilima, tržištu i znanju, sektor nema budućnost“, jedna je od ključnih poruka. Malo ribarstvo, upozoreno je, mora se prestati promatrati kao folklor i baština i početi tretirati kao održiva gospodarska djelatnost.
Hrvatski apel: Pravila se moraju prilagoditi ljudima na moru
Ribarice i ribari iz Hrvatske, jasno su poručili da se problemi malog obalnog ribarstva više ne mogu rješavati parcijalno i bez stvarnog dijaloga s terenom.
Njihovi zahtjevi prema Upravi za ribarstvo bili su konkretni i utemeljeni na svakodnevnom iskustvu rada na moru:
- ozbiljno jačanje programa potpore mladim ribarima i ribaricama, uključujući veće sufinanciranje kupnje prvog plovila mora biti prioritet
- uvođenje državnih jamstava za kredite, kako bi ulazak u sektor uopće bio moguć
- fleksibilniji i stalno otvoren natječaj za kupnju prvog plovila, prilagođen realnim tržišnim uvjetima, a ne administrativnim rokovima
- povećanje dopuštene tolerancije kod procjene ulova, uvažavajući stvarne okolnosti malog obalnog ribolova
- smanjenje administrativnog pritiska, koji nesrazmjerno pogađa male ribare, bez stvarnog doprinosa održivosti
„Ne možemo govoriti o mladima u ribarstvu ako im sustav od početka zatvara vrata“, istaknuli su hrvatski sudionici.
Glas s mora koji se više ne može ignorirati
Forum u Ateni još je jednom pokazao da mali ribari i ribarice ne traže povlastice, nego pravedna, jasna i provediva pravila. Njihove poruke nisu apstraktne politike, nego iskustva ljudi koji svakodnevno osjećaju posljedice klimatskih promjena, tržišnih pritisaka i birokracije.
Posebno je naglašena i sve vidljivija uloga žena u ribarstvu – koje danas ravnopravno sudjeluju u ribolovu, odlučivanju i borbi za budućnost sektora.
Zaključna poruka iz Atene bila je jasna:Ako Europa i nacionalne institucije ne počnu sustavno slušati one koji more najbolje poznaju, nestat će ne samo radna mjesta, nego znanje, identitet i cijele obalne zajednice.
A taj je apel sada i vrlo jasno upućen i Hrvatskoj.
Nera Valentić
