Riba lav, poznata i kao vatrenjača, sve je češći stanovnik Jadranskog mora. Iako svojim egzotičnim izgledom privlači pažnju, stručnjaci upozoravaju da je riječ o izrazito invazivnoj vrsti koja ozbiljno ugrožava domaći morski ekosustav. Zbog brzog razmnožavanja i gotovo potpunog izostanka prirodnih neprijatelja, njezino širenje postaje sve veći problem.
Znanstvenici i ribarski sektor sada traže rješenja, a jedno od njih je organizirani izlov, po uzoru na druge mediteranske zemlje koje su se već suočile s istim izazovom.
Savjetnik za ribarstvo Danijel Kanjski upozorava da je upravo reprodukcija najveći problem kod ove vrste. “U prvoj godini života riba lav postaje spolno zrela. Kada su temperature mora više od 20, odnosno 24 stupnja, ona se mrijesti stalno, praktički svakih tjedan dana. Količina ikre koju izbacuje je ozbiljna, oko deset tisuća komada svaki tjedan”, pojašnjava Kanjski i dodaje kako vatrenjača u Mediteranu nema dovoljno prirodnih neprijatelja. “Ona dolazi iz Crvenog mora i Indijskog oceana. Kroz Sueski kanal došla je u Mediteran, gdje nedostaje velikih predatora. Sve što može utjecati na nju su kirnje, murine, zubatac i hobotnice, ali to nije dovoljno. To je njima nepoznata vrsta, a i njezinom plijenu je ona nepoznat predator”, navodi dalje Kanjski.
Opasna, ali s gastronomskim potencijalom
Da je vatrenjača već prisutna u Jadranu potvrđuju i podvodni ribolovci. Joško Dropulić kaže da ju je susreo na dvije lokacije. “Susreo sam je 2025. godine dva puta. Prvi put u jugoistočnom dijelu oko otoka Visa, a drugi put na hridi Kamičić na otoku Šolti, tijekom podvodnog ribolova. Dubine su bile oko osam do deset metara”, priča on i dodaje da se ribi može lako prići. “Može joj se prići jako blizu jer ne bježi, ali upravo zato treba biti oprezan, naglašava Dropulić.
Autor stručnog rada o vatrenjačama, Pero Ugarković, smatra da je organizirani izlov nužan i realan način borbe protiv ove invazivne vrste. “Svaka mediteranska država pokušava suzbiti invazivne vrste. Cipar, Grčka i Turska već potiču ronioce na izlov ribe lava. Došao sam na ideju da s podvodnim ribolovcima koji žele sudjelovati pokušamo smanjiti njezinu brojnost i u našem moru” kaže Ugarković te upozorava i na opasnost koju riba predstavlja za ljude. “Ta vrsta je jako opasna, ako dođe do uboda, javlja se jaka bol i u tom slučaju potrebno je što prije uroniti mjesto uboda u vruću vodu, oko 42 stupnja, i držati 15 minuta kako bi se otrov razgradio, pojašnjava. Unatoč svemu tome ipak postoji i snažan motiv za izlov. “Na sreću, riba lav je izuzetno dobra za jesti i može se naći u ponudi naših restorana, što bi mogla biti dodatna motivacija našim ribolovcima, zaključuje Ugarković.
Kanjski je potvrdio gastronomski potencijal. “Imao sam priliku probati je na Cipru i mogu reći da je fantastičnog okusa”.
Dok vatrenjača neumoljivo jede riblju mlađ i širi se Jadranom, stručnjaci poručuju da je pravovremena reakcija ključna. Organizirani izlov i uključivanje gastronomije mogli bi postati glavno oružje u borbi protiv ovog opasnog, ali ukusnog uljeza.
