Moskva koristi rijetke zemne metale (RZM) iz Sibira kako bi iskoristila nedostatak tog resursa u Europi i razbila koncepciju sankcija.
Kremlj pozicionira rudarski razvoj u Sibiru vrijedan 9,2 milijarde dolara kao ključni geopolitički adut za pregovaranje o mineralima koji će se koristiti u potencijalnim mirovnim pregovorima sa Zapadom, iskorištavajući globalnu zabrinutost zbog pristupa rijetkim zemnim metalima kako bi stekao određenu prednost, prema nedavnom političkom sažetku koji je na svojoj web stranici objavilo Europsko vijeće za vanjske odnose (ECFR).
Alternativa Kini
Projekt, lociran u Angarsko-Jenisejskoj dolini, ima za cilj transformirati udaljenu regiju u Sibiru kako bi postala glavno središte za vađenje i preradu litija, germanija, tantala i niobija (nisu RZM, ali jesu kritični resursi) te širok spektar lakih i srednje teških RZM, prenosi portal državnog TV kanala Rossija-1. Ovi resursi su široko traženi u procesu digitalizacije i visokotehnološkog napretka, a Moskva se nastoji predstaviti kao alternativa kineskom monopolu nad teško dostupnim mineralima i metalima.
“Rusija se aktivno priprema koristiti dolinu Angara-Jenisei kao geopolitički adut za pregovaranje u budućim mirovnim pregovorima”, napisao je u podnesku Kirill Shamiev, suradnik ECFR-a. Tvrdi da, dok europski i američki čelnici istražuju moguće diplomatske puteve za okončanje rata u Ukrajini, Moskva se nada da će strateška vrijednost njezinih mineralnih resursa stvoriti snažan poticaj za ponovno angažiranje.
Ruski predsjednik Vladimir Putin igra igru koja je bitna američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, koji je povezao koncesije za minerale s doslovno većinom mirovnih sporazuma o kojima je pregovarao u svojoj prvoj godini na dužnosti – počevši od povezivanja pomoći Ukrajini sa sporazumom o mineralima potpisanim 30. travnja prošle godine.
🇷🇺🇺🇸 President Putin offers rare minerals deal to the United States and says Russia has significantly larger rare earth reserves than Ukraine. pic.twitter.com/70cCilIbpm
— BRICS News (@BRICSinfo) March 2, 2025
Buđenje iz sna
SAD je uhvaćen kako “spava”, dopustivši Kini da u posljednjem desetljeću izgradi praktički monopol nad proizvodnjom i preradom kritičnih minerala i obnovljivih izvora energije, dok je ostataka svijeta uglavnom ignorirao taj sektor, oslanjajući se gotovo u potpunosti na uvoz iz Kine. SAD, EU, pa i Indija su sada u procesu hitnog buđenja oko ovog pitanja što njihovi političari i nacionalne strategije više ni ne skrivaju.
Nakon Kine, Rusija ima neke od najvećih nalazišta minerala na svijetu i već je značajan proizvođač nekih od njih poput obogaćenog urana i metala platinske skupine (PGM), kao i obilnih nalazišta jednostavnijih metala.
Trump je jasno dao do znanja da želi poslovati s Rusijom i dobiti pristup tim resursima. Putin je dao do znanja da razumije tu želju i Amerikancima je ponudio razne projekte i zajednička ulaganja. Tijekom summita o Aljasci 15. kolovoza, dvojica predsjednika također su razgovarala o zajedničkom ulaganju u iskorištavanje obnovljivih izvora energije na Aljasci, među nekoliko opcija na stolu..adu kao dio trgovinskog spora sa SAD-om oko carina prošle godine.
EU je također u problemima jer gotovo da nema vlastitih nalazišta, a sada potpisuje trgovinske sporazume, poput prošlotjednog ” majke svih trgovinskih sporazuma ” između EU i Indije koji uključuje koncesije i opskrbu mineralima.
Prema Shamievu, uvoz rijetkih zemalja u EU pao je za 29% u 2024. zbog strožih kineskih kontrola izvoznih dozvola, ostavljajući ključne sektore – uključujući obranu i visokotehnološku proizvodnju – izloženima. “Zemlje poput Estonije, koje već uvoze 88% svojih rijetkih zemnih metala iz Rusije, suočavaju se s opasnom ovisnošću”, napisao je, upozoravajući da logistička pogodnost riskira da postane “otvor za rusko maltretiranje”.
Moskva planira povećati svoj globalni udio u opskrbi rijetkim zemnim elementima sa sadašnjih 1,3% na 10% do 2030. i početi konkurirati Kini kao jedinom izvoru ovog resursa. Kremlj se oslanja na dolinu Angara-Jenisei kao predvodnika u tim naporima. Proglasili su to područje proglasio posebnom ekonomskom zonom, nudeći porezne olakšice stranim ulagačima u nadi da će privući europski i američki kapital i tehnologiju, unatoč postojećim sankcijama, piše BneIntelliNews.
🚨💎: Rare Earth Elements: Application, Major Deposits & Producers
🇨🇳China appears in almost every element as a major producer
In several critical REEs, dominance is extreme:
– Terbium → China (99%+)
– Lutetium → China (98%+)
– Thulium → China (dominant)🇨🇳China > Rest of… pic.twitter.com/CiM0TrAApb
— Insights | Integration🖊️ (@con_nectinder) February 2, 2026
Imati nalazišta ne znači imati i gotov proizvod
Specijalizirani portal Rare Earth Exchanges zaključuje kako nije sporno da Rusija zaista ima pozamašna nalazišta ovih ruda, ali da se dominacija u sferi RZM ne odnosi se samo na nalazišta – već i na kemijski proces separacije, ekstrakciju otapalima, proizvodnju metala magnetske kvalitete i nizvodnu proizvodnju. “Rusiji trenutno nedostaju konkurentni ekosustavi za separaciju rijetkih zemnih metala velikih razmjera i magneta”, zaključuju. Stoga i pozivaju strane investitore, piše portal.
“Ruske dokazane rezerve rijetkih zemnih metala – oko 28,7 milijuna tona – među najvećima su na svijetu, ali Rusiji nedostaju najnovije tehnologije za ekstrakciju i preradu. Kineski partneri ih nerado dijele, a zapadne sankcije dodatno kompliciraju stvari”, kaže Samiev. Također, prerada tih metala je kemijski intenzivan i često “prljav” proces koji prilično zagađuje okoliš.
Nadzor nad projektom dodijeljen je visokim dužnosnicima, a bivši ministar obrane, a sadašnji tajnik Vijeća sigurnosti Sergej Šojgu, odgovoran je za njegov razvoj, a prvi zamjenik premijera Denis Manturov predsjednik je nadzornog odbora, što signalizira političku važnost koju Kremlj pridaje inicijativi.
Iako se nije pojavila formalna ponuda, ruski dužnosnici vjeruju da bi slab rast Europe i potencijalne trgovinske trenja s Washingtonom mogli učiniti suradnju oko sirovina politički prihvatljivom. U konačnici, Shamiev upozorava da je ova ekonomska “mrkva” osmišljena kako bi razbila europsko jedinstvo i osigurala stabilnost Putinova režima.
“Kremlj se kladi da će ekonomski pragmatizam nadjačati sankcije”, upozorio je Shamiev. “Iskorištavajući europsku želju za strateškom autonomijom od Kine, Moskva se nada razbiti jedinstvo EU i učvrstiti ruski utjecaj u bilo kakvom eventualnom rješenju”.
Analitičari kažu da strategija predstavlja dugoročni napor za preoblikovanje poslijeratnog odnosa Rusije sa Zapadom – odnosa koji bi se mogao sve manje temeljiti na fosilno-energetskoj ovisnosti, već na kontroli nad materijalima bitnim za zelenu i digitalnu industriju.
Kina drži u šaci ovaj opskrbni lanac: Kombinacija ekonomije, sigurnosti i zakonodavstva
