Znanstvenica s Instituta u Splitu: ‘Jadran su pluća Mediterana, ljudi nisu ni svjesni koliko je bura zdrava’

Kao što vam je vjerujemo poznato, oceani i mora zauzimaju skoro tri četvrtine Zemljine površine. Bez njih, teško da bi bilo života na Zemlji kakav imamo. Početkom lipnja obilježen je Svjetski dan mora i oceana. S obzirom da smo svjesni iz dana kako se oko nas događaju klimatske promjene koje utječu na sve nas more i oceani i njihovo očuvanje vrlo su bitan faktor u svemu tome. Hrvatska je kao mediteranska i turistička zemlja jako ovisimo o moru i njegovu očuvanju a ponekad nismo svjesni koliko je zapravo briga o moru važna za nas svakodnevni život.

O očuvanju mora i njegovoj ulozi u klimatskim promjena porazgovarali smo sa Natalijom Dunić iz Laboratorija za fiziku mora Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. Natalija se upravo i bavi utjecajem klimatskih promjena na naš Jadran, a što je samo po sebi kontroverzna tema. Također je dobitnica nagrade za popularizaciju znanosti. Popularizacija znanosti podrazumijeva predstavljanje znanstvenih otkrića i znanstvenih metoda široj javnosti na popularan i razumljiv način. Najbolji popularizatori i komunikatori znanosti bi trebali biti upravo znanstvenici, no na žalost u Hrvatskoj većina znanstvenika još uvijek nerado priča o onome što rade.

Ime joj je potpisano na 12 znanstvenih članaka. Ambasadorica je i strateškog tijela Europske unije – Marine board. U inicijativi je umrežavanja mladih oceanografa, pa na istraživanjima surađuje sa znanstvenicima iz cijele Europe. Natalija dolazi s otoka Ugljana, iz malog mjesta Lukoran koje broji oko 300 stanovnika te joj je poznato odrastanje uz “nikakve mogućnosti”, piše 7dnevno.

Natalija nam je na samom početku istaknula važnost mora i oceana za ljude i cijeli planet.

“Jako je velika važnost iako to ne vidimo jer i većina nas nije u moru, pa ne vidimo tu bioraznolikost koja se nalazi u moru. Čak i znanstvenici ne znaju sve vrste koje se nalaze u moru samo jedan dio je pokriven, nije more istraženo sasvim da bi mogli reći sto posto iako znamo već dosta toga i svaki drugi udah koji mi udahnemo dolazi iz mora” ističe Dunić i dodaje: “50 posto produkcije kisika u biti se događa u moru. To je dio tog jednog ciklusa ravnoteže u moru koji postoji a da bi ta ravnoteža bila takva na koju smo navikli trebali bi je očuvati”.

Znanstvenica Dunić jednu stvar posebno naglašava. “Svakim postupkom kojim idemo kontra te ravnoteže mi je narušavamo i onda se ona prilagođava i ide u svoju novu ravnotežu a na koju mi nismo navikli i onda dolazi do problema”. Mi imamo sada velike probleme na kopnu upravo radi promjena u moru, kao što su npr. pojave tih super ćelija čiji smo svjedoci bili ovog ljeta a i prošlog kad je bila jako razorna”, ističe Dunić.

A što se u tom slučaju zapravo dogodilo pokušala nam je slikovito objasniti.

“Dogodilo se zapravo to da je došao hladan zrak u visinskim strujanjima a dolje je bilo jako vruće i more je bilo jako vruće. Prošle godine su bili isto izmjereni rekordi u temperaturi mora i more je naglo isparavalo. I onda zbog tih razlika temperatura to strujanje postaje sve jače i snažnije i onda zbog topografiji koja je tu već kakva je zbog položaja Alpa i svega toga se stvorila takva jedna takva ćelija koja je počela dobivati na energiji i negdje je krenula i rasla i negdje je morala izbaciti tu energiju iz sebe, jer kad u sebi ima nešto previše energije reakcija je normalna na takav način a to je samo jedna od stvari” kazuje nam Dunić.

Pa ukazuje na još jednu činjenicu.

“S druge strane mijenjaju se ti obrasci u atmosferi zbog klimatskih promjena i sad ono što se kod nas događa je da imamo učestaliju pojavu juga koji dolazi iz smjera jugoistoka koji se pojavljuje uslijed pada tlaka u atmosferi i onda on nagurava more prema kopnu, najčešće se jugu pojavljuje uslijed pada tlaka u atmosferi i onda se vam se u toj kombinaciji se more uzdigne i nagurava se prema kopnu gdje more nadire i to sve zajedno čini ubitačnu kombinaciju.

Ono što se sad događa kod nas iz godine u godinu, ako se dogodi tako jedan snažan događaj onda se može dogoditi još snažniji i mi vidimo nakon svega toga da naši kapaciteti po gradovima i infrastruktura koja postoji nije dovoljna za takvo nešto podnijeti, a kad se dogodi još veći takav ekstrem onda sve puca jer je to jednostavno preopterećenje za jedan takav sustav. I to je jedan od tih segmenata, a mogla bi napomenuti još neke i pričati u nedogled. No kad se gleda iz perspektive mora, kako sam rekla jugo raste , nažalost bura nam slabi. A bura je u našem Jadranskom moru je vrlo bitna zato što je ona jedna od glavnih pokretača ta naše cirkulacije”, kazuje nam Dunić razliku između juga i bure za naš mediteranski prostor.

“Bura se događa u zimskom razdoblju kada puše jako posebno u tršćanskom zaljevu ili na južnom Jadranu pa čak i Kvarneru”. Postoji ona star uzrečica da je bura zdrava.

O tome Natalija kaže: “Bura je zdrava za nas jer nas čisti, ali bura je zdrava i zato što je ona i bogata kisikom, i to svježim, novim. I kad ona puše nad morem onda miješa taj površinski sloj. Prvo ga ohladi, a onda izmiješa cijeli taj kisik i sad kako je to ohlađeno onda dobiva na gustoći i čestice su nekako zbijenije i onda ona tone jer gravitacija radi tako da gušće ide na dno i onda ne tone samo morska voda s površine nego i ona koja je obogaćena s kisikom. To je on načina da taj novi svježi kisik dođe na dno i onda ti organizmi koji žive u moru imaju u biti svježi kisik.

Kad ona recimo u sjevernom Jadranu počne puhati pa onda taj cijeli dio, tu se radi o tkz. konektivnim procesima, to je da je lakše razumjeti jedno hlađenje površine, tomljenje pa uzdizanje i vertikalno miješanje. I sad kad dođe ta gusta voda na dno ona se počne slijevati prema jugu u prizemnim slojevima. Kako se ona sliva tako sav taj kisik svježi ona nosi prema jugu i onda ulazi u jabučku kotlinu, i onda dolazi skroz do palagruškog praga pa se prelijeva u južno jadransku kotlinu i to se sve obogati. I onda na samom kraju ona izlazi van preko Otranskih vrata iz Jadrana i ide u Sjeverno more i onda se spaja sa tim strujama koje se nalaze u Mediteranu i ide prema istoku i donosi kisik na istočni Mediteran. Zato se kaže da su Jadran pluća istočnog Mediterana, jer se ovdje kisik stvori a tamo donese” ističe naša znanstvenica.

“I to je ta jedna cirkulacija, protuteža toj prizemnoj struji koja izlazi van iz Jadrana i dolazi jedna uzlazna struja koja ide s istočne obale i onda ulazi unutra i stvara se jedna generalna ciklonalna vrtnja u Jadranskom moru i ta je cirkulacija dobra, no onda dolazimo jednog problema”, prisnažuje Natalija Dunić i dalje pojašnjava: “Međutim događa se već više od deset godina mi nemamo tih jakih bura, i to sad sve ukazuje da ta cirkulacija slabi, sad je samo pitanje do koje će to granice ići i to možemo samo nagađati”.

Nataliju smo za prvi dio našeg razgovora upitali od čega nas more konkretno štiti?

“Naravno da nas more ne štiti u svim situacijama, ali nas recimo štiti na način da nam daje kisik, i na način da nam daje tu bioraznolikost i mi ovisimo o moru, i hranimo se da organizmima koji se nalaze u moru”. Imate zajednica diljem svijeta koje ovise isključivo o ribarstvu i dakle štiti na takav način” istaknula je znanstvenica s instituta za Oceanografiju i ribarstvo u Splitu.

*Tekst je nastao u okviru projekta ”Zelenim koracima do zaštite okoliša” kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.