Nakon prvih šest utakmica imali su samo tri boda i bili su otpisani za nastavak u Ligi prvaka. Onda su u posljednje dvije utakmice pobijedili kod kuće Manchester City te u gostima Atletico Madrid! Rasplet ukazuje da je Bodö/Glimt u play-offu Lige prvaka! Norveški klub, koji je u kolovozu 2022. godine ispao u pretkolu LP od Dinama (Ante Čačić), ispisao je senzacionalnu priču koja ruši mnoge uvriježene teze modernog nogometa.
Krenimo od podatka da je Bodö grad s oko 55 tisuća stanovnika, slično Puli. Osnovan 1916., tek je u posljednjih desetak godina iskoračio i unutar Elitseriena, nametnuvši se i rekorderu (26 naslova) Rosenborgu. Prije toga nisu imali osobitog uspjeha, osim dva kupa (1975. i 1993.), a čak su tri puta ispali iz lige u prošlih 20 godina. Čak su 2013. bili na rubu bankrota i gašenja, ali su navijači skupili potreban novac i spasili klub.
Bodö/Glimt je ispao posljednji put 2016., i to u godini obilježavanja stotog rođendana. Tada su napravili zaokret, utvrdili strategiju razvoja i ambicija te prionuli poslu. Od 2020. osvojili su četiri od šest naslova prvaka (uz Molde 2022. i Viking 2025.), i k tome su stigli do četvrtfinala Konferencijske lige (2022.) i polufinala Europske lige (2024.). U oba slučaja izgubili su od kasnijeg pobjednika natjecanja!
Kako bismo mogli objasniti ovaj sjajan uspon i povijesnu afirmaciju manjeg norveškog kluba, koji upravo živi svoju bajku plasmanom među 24 najbolja u Europi? Mnoge su uvriježene teze “protiv” logike Bodö/Glimta. Primjerice, mali grad, malobrojno stanovništvo u zemlji (5,5 milijuna), mali stadion (8200 mjesta) koji dijele s gradskim rivalom Grand Bodö, i koji od 2006. igra na umjetnom travnjaku, zimi na temperaturi prosječno -4, nekad -10, uz najviše hladnog vjetra u tom dijelu zemlje. Nadalje, Bodö/Glimt je donedavno imao proračun 30-ak milijuna i tek je uz eure iz europskih kupova podigao 40–50%, a čime se, uz jačanje kadra (sada procijenjen na 57 milijuna eura), najviše jačaju uvjeti. Bodö/Glimt je najavio gradnju novog stadiona za sebe, i to povećanog kapaciteta na 10 tisuća mjesta!
Ima i drugih “nelogika” po stereotipima tzv. modernog nogometa. Klub ima 26 profesionalaca i samo šest stranaca, najvrjedniji igrač procijenjen je na osam milijuna, a devet igrača vrijedi ispod milijun, odnosno petsto tisuća eura. No nije to sve “nelogično”.
Procvat politike kluba krenuo je s tri čovjeka. Jedan je sportski direktor Håvard Sakariassen (49), dugog igračkog staža u Bodö/Glimtu (110 utakmica). Drugi je trener Kjetil Knutsen (57), koji je u skoro tri tisuće dana od 2018. skupio 357 klupa. Najzanimljiviji podatak jest da Knutsen nikad nije aktivno igrao nogomet. Ima i treći važan lik ove priče. To je Bjørn Mannsverk (58), koji je najranije od tog ključnog tima došao u klub. Riječ je o bivšem vojnom pilotu koji je bio u misijama u Afganistanu i Libiji i koji se nakon umirovljenja posvetio radu u klubu. Certificirani je mentalni trener i svi ga u svlačionici smatraju ključnom osobom psihološkog napredovanja igrača i momčadi te kontrolom stresa. On je nametnuo mantru: “Može se izgubiti i biti zadovoljan, kao što se u pobjedi može biti razočaran, ali najvažnije od svega je stalno napredovati!”
Je li to sve oko ove romantike u beskrupuloznom svijetu nogometa i njezine nelogičnosti? Nije. Norveška, koja je po UEFA-inu rejtingu (klubovi) 14. (Hrvatska je 21.), a po FIFA-i 32., uspjela se nakon 1998. plasirati na SP. Prvenstvo se igra od ožujka do kraja studenoga, pa je, recimo, Bodö/Glimt čak sedam euro-nastupa odigrao u tzv. “mrtvoj sezoni” za njih. Nije im, očito, smetalo. I da, Norveška je davno prije HNL-a imala Ligu 10, pa su uveli Ligu 12, da bi u zemlji od pet i nešto milijuna stanovnika već duže vrijeme na snazi bila Liga 16!
Dakle, mnogo suprotnosti općim nogometnim logikama, čak i hrvatskim, iako su, ajmo reći, dimenzije i neke druge situacije “tu negdje”. Kako te nelogike tamo funkcioniraju, a tu…?
