Udruga Prijatelji životinja uputila je dopis gradonačelniku Splita Tomislavu Šuti povodom najave izgradnje velikog akvarija površine 12 000 m² na plaži Žnjan. Upozorili su na štetnost takvog projekta za prirodni ekosustav te na neetičnost zatočenja životinja radi zabave i profita.
Split će dobiti najveći akvarij u ovom dijelu Europe. Sve će biti dio velike nove luke između Žnjana i Duilova
Tekst se nastavlja nakon oglasa
„Smatramo da je takav projekt štetan za prirodni ekosustav područja, ali i neetičan jer podrazumijeva zatočenje životinja radi zabave i profita. Posebno je problematično planirati ‘staklene zatvore’ za ribe uz samo more, u kojemu te životinje prirodno i slobodno žive”, poručuju iz Udruge. Podsjećaju da već sada postoje brojni održivi načini promatranja morskog života u prirodnom okolišu, poput ronilačkih izleta, edukativnih ekspedicija i brodova sa staklenim dnom.
Prijatelji životinja ističu da su akvariji i zoološki vrtovi zastarjeli oblik zabave na štetu dobrobiti životinja: „Akvariji i zoološki vrtovi predstavljaju primitivni oblik zabave i ‘atrakcija’ na uštrb dobrobiti životinja, čemu u suvremenom i odgovornom gradu ne bi smjelo biti mjesta. Splitu ne trebaju ni akvarij ni zoološki vrtovi, ali mu treba gradsko sklonište za napuštene životinje.”
Prioritet je osnivanje i registracija gradskog skloništa
U dopisu gradonačelniku naglašavaju da bi Grad Split trebao prioritetno usmjeriti sredstva i kapacitete u ono što gradu doista nedostaje i što je, kako navode, zakonska i moralna obaveza: osnivanje i registraciju gradskog skloništa za napuštene, ozlijeđene i oduzete životinje.
„Kao drugi najveći grad u Hrvatskoj, Split bi morao imati vlastito gradsko sklonište. Trenutačno oslanjanje na ugovore sa skloništem u drugoj županiji nije dugoročno održivo ni primjereno gradu ove veličine i resursa, a otežava i provedbu zakonskih odredbi, primjerice obavezu da se ozlijeđenoj pronađenoj životinji osigura veterinarska pomoć odmah, a najkasnije unutar dva sata od primitka prijave”, upozoravaju Prijatelji životinja.
Kao pozitivan primjer navode Dubrovnik, gdje je nakon problema sa psima na Žarkovici osnovana javna ustanova i osigurani su uvjeti za rad registriranog skloništa: „Primjer Dubrovnika pokazuje da se može. Split, s obzirom na resurse i odgovornost, nema izgovor da ne učini isto.”
Prilika za volonterski turizam
Dodaju i da gradsko sklonište nije samo nužna zakonska i humana obaveza, nego može biti i pozitivan sadržaj za zajednicu i turiste: „Brojni posjetitelji rado bi posvetili dio odmora šetnji pasa iz skloništa i boravku na otvorenom pritom čineći dobro djelo. Takav oblik ‘volonterskog turizma’ već postoji u mnogim gradovima i skloništima diljem Europe te donosi korist životinjama, građanima i turistima. Redovite šetnje psima iz skloništa iznimno su važne za njihovu dobrobit: smanjuju stres, pomažu socijalizaciji i povećavaju šanse za udomljenje.”
Važnost provedbe zakonom propisanih preventivnih mjera
Prijatelji životinja dodatno ističu da je, uz izgradnju skloništa, nužno provoditi i financirati mjere prevencije napuštanja i nekontroliranog razmnožavanja životinja: financiranje kastracija skrbničkih pasa i mačaka te programe kastracije slobodnoživućih mačaka. Napominju da je financiranje i provedba kontrole mikročipiranja pasa, odnosno obilazak kućanstava kako bi se utvrdilo jesu li svi psi označeni mikročipom, zakonska obaveza koju Split još uvijek nije proveo.
„Građani Splita očekuju grad koji poštuje zakone, odgovorno upravlja javnim novcem i pokazuje humanost prema životinjama umjesto da ih zatočava zbog zabave. Stojimo na raspolaganju za suradnju kako bi se što prije došlo do trajnog, zakonitog i isplativog rješenja oko zbrinjavanja napuštenih životinja i provedbe Zakona o zaštiti životinja”, zaključuju Prijatelji životinja. Peticija za izgradnju registriranog skloništa za napuštene životinje grada Splita nalazi se na www.prijatelji-zivotinja.hr.
Moja reakcija na članak je…
