Donald Trump se suočava s protivnicima i kolegama nakon što je pozvao republikance da “preuzmu” glasovanje u dijelovima zemlje i “nacionaliziraju” izbore.
Govoreći u podcastu koji je vodio bivši zamjenik direktora FBI-a Dan Bongino, Trump je ponovno oživio svoje neutemeljene tvrdnje da su izbori 2020. bili pokvareni prijevarama. Pozvao je republikance da uspostave kontrolu nad izbornom administracijom u, kako je rekao, “pokvarenim” državama.
“Trebali bismo preuzeti glasovanje na najmanje… 15 mjesta”, rekao je, ne navodeći na koja područja misli.
Predsjednik je također sugerirao da je savezna kontrola izbora – kojom upravlja Republikanska stranka – neophodna kako bi se suprotstavilo onome što je tvrdio da je izborni utjecaj imigranata bez dokumenata.
“Ako ih republikanci ne izbace, više nikada nećete pobijediti na izborima kao republikanac”, rekao je Bonginu, ponavljajući tvrdnju koju su izborni stručnjaci već odbacili.
U nastavku ćemo pogledati što predsjednik podrazumijeva pod nacionalizacijom izbora i može li se to stvarno dogoditi.
Što znači nacionalizacija izbora?
SAD ima više od 10.000 izbornih jurisdikcija diljem zemlje, a svako ima svoja složena pravila, službenike i procedure.
Trumpov prijedlog da bi republikanci “preuzeli” glasovanje predstavlja značajno odstupanje od decentraliziranog modela.
Međutim, kao što to često biva s predsjednikom, njegove su primjedbe bile dvosmislene i nisu ulazile u detalje o tome kako bi to funkcioniralo u praksi.
Glasnogovornik Bijele kuće kasnije je opisao Trumpove izjave kao potporu nacionalnim standardima glasovanja, a ne kao doslovno preuzimanje vlasti.
Tajnica za tisak Karoline Leavitt rekla je da Trumpove tvrdnje podupiru Zakon o zaštiti prava glasa američkih birača, koji sadrži mjere koje bi zahtijevale osobnu iskaznicu s fotografijom za glasovanje, ograničilo slanje glasačkih listića poštom te je kritizirano kao potez kojim bi se građanima s pravom glasa ograničilo pravo glasa.
Iako Trump nije iznio nikakav detaljan plan o ‘nacionaliziranim’ izborima, potez da se ukine izborna administracija na državnoj razini predstavljao bi veliku promjenu u funkcioniranju američke demokracije i zahtijevao bi uklanjanje ovlasti koje Ustav trenutačno daje državama.
Može li Trump to učiniti?
“Postoji jedan mali problem – Ustav sprječava federalizaciju izbora”, izjavila je za CNN državna tajnica Kolorada, demokratkinja, Jena Griswold.
“Vrlo je alarmantno da Trump nastavlja koristiti svoju platformu za potkopavanje američkih izbora. Ovi napadi uglavnom ne uspijevaju, ali te komentare moramo shvatiti ozbiljno.”
Prema izbornoj klauzuli američkog ustava, države određuju “vrijeme, mjesta i način” izbora za Kongres, iako Kongres može nadjačati državna pravila. Predsjednički izbori također su državni, pri čemu države određuju način izbora birača.
Nadalje, predsjednik nema postojeće ovlasti za “preuzimanje” državnih izbornih sustava, a svaki pokušaj da to učini zahtijevao bi djelovanje Kongresa – a potom bi se suočio s nadzorom suda.
Čak i uz golemu potporu vlade, federalizacija izbora zahtijevala bi sveobuhvatno zakonodavstvo i vjerojatno bi se suočila s izazovima država koje žele zadržati svoje trenutne ustavne ovlasti.
Kakva je bila reakcija?
Prijedlog je izazvao bijes demokrata, koji tvrde da Trumpovi komentari predstavljaju pokušaj potkopavanja državnih izbora i koncentracije moći u Washingtonu.
“Ne radi se o izborima 2020.”, rekao je demokratski senator Mark Warner iz Virginije na konferenciji za novinare. “Ovdje se iskreno radi o onome što slijedi.”
“Treba li Donaldu Trumpu primjerak Ustava?” upitao je čelnik demokratske manjine u Senatu Chuck Schumer. “Ono što on govori je nevjerojatno nezakonito.”
Nekoliko demokratskih zastupnika reklo je da te izjave odražavaju Trumpove napore da poništi izbore 2020. i upozorilo da bi se nacionaliziranje izbora moglo iskoristiti za ograničavanje pristupa glasovanju.
Neki republikanci također su izrazili sumnje u Trumpovu predloženu strategiju.
Predsjedavajući Zastupničkog doma Mike Johnson i čelnik većine u Senatu John Thune odbili su podržati Trumpov poziv da “preuzme” izbornu administraciju, iako su obojica podržali njegovo nastojanje za strožim zahtjevima u vezi s identifikacijom birača i državljanstvom.
Thune je rekao da “nije za federalizaciju izbora”, tvrdeći da je decentralizirani sustav sigurniji jer je “teže hakirati 50 izbornih sustava nego jedan.”
