SAD je rasporedio “mali tim” vojnih snaga u Nigeriju kako bi podržao napore protiv islamističkih pobunjenika, rekao je načelnik američkog vojnog zapovjedništva za Afriku (AFRICOM). Govoreći na konferenciji za novinare, zapovjednik AFRICOM-a, general Dagvin RM Anderson, rekao je da je raspoređivanje uslijedilo nakon razgovora s nigerijskim predsjednikom Bolom Tinubuom o jačanju suradnje u borbi protiv terorizma u zapadnoj Africi.
Američki tim “donosi neke jedinstvene sposobnosti iz Sjedinjenih Država kako bi proširio ono što Nigerija radi već nekoliko godina”, prema Andersonu. Nigerijski ministar obrane Christopher Musa potvrdio je da tim djeluje u zemlji, ali nije dao daljnje detalje, izvijestio je Reuters.
Trump se poziva na genocid nad kršćanima
Ovo označava prvo službeno priznanje američkih trupa na terenu u najmnogoljudnijoj afričkoj naciji otkako je Washington izveo zračne napade na militante Islamske države, uključujući Boko Haram, na sjeverozapadu zemlje na Božić. To je uslijedilo nakon tjedana prijetnji američkog predsjednika Donalda Trumpa zbog navodnog neuspjeha Abuje (glavni grad Nigerije) da se uhvati u koštac s onim što je nazvao “genocidom” nad kršćanima.
Nigerija je gotovo pola-pola religijski podjeljena na kršćane i muslimane. Podijela prema religiji je i snažno geografski obilježena. Sjeverna polovica zemlje je uglavnom muslimanska, dok je južna kršćanska. Nigerija je zbilja izuzetno nesigurna zemlja, a ubijeni se broje u desetcima tisuća. Osim najpoznatije terorističke organizacije Boko Haram, teror sije i niz manjih skupina, često etnički, teritorijalno ili plemenski određenih. Dvije odvojene analize brojki i podataka koje su napravili mediji BBC i The Conversation zaključuju da su žrtve podjednako kršćani i muslimani te da ubojstva nisu sustavno i dominantno određena vjerskim faktorom već nizom drugih faktora. Brojke koje iznosi Trumpova administracija i neki američki komentatori o ubijenim kršćanima i famerima kršćanima počivaju na analiti skupine InterSociety iz 2023., a analiza nije obuhvatila transparentan popis žrtvava niti ima ujednačenu metodologiju prikupljanja i obrade podataka, zaključuju iz BBC-ja. Ovo ne znači da neka ubojstva među desetcima tisuća nisu motivirana i religijom.
igerija je već više od desetljeća upletena u sigurnosnu krizu, koju potiče pobuna koju predvode Boko Haram i njegova odcijepljena frakcija, Islamska država Zapadnoafrička provincija (ISWAP), zajedno s nekoliko drugih naoružanih bandi.
Vlada je pojačala napore za rješavanje krize, a sigurnosne snage intenziviraju vojne operacije protiv militantnih skupina, dok tužitelji vode slučajeve povezane s terorizmom, a koji su povezani s velikim napadima. U ponedjeljak su vlasti optužile nekoliko osumnjičenika zbog smrtonosnog napada u državi Benue prošlog lipnja u kojem je ubijeno oko 150 ljudi.
Zanimljivo je da bi Nigerija do 2050., mogla imati oko 400 milijuna ljudi i postrati treća najmnogoljudnija zemlja na svijetu.
Obnovljeni američki interes za Afriku?
Abuja je prethodno odbacila svaku jednostranu vojnu intervenciju na svom tlu. Međutim, u prosincu je izjavila da je s Trumpovom administracijom postigla bilateralni sigurnosni sporazum koji pokriva razmjenu obavještajnih podataka i “druge oblike podrške”, u skladu s poštovanjem suvereniteta.
U utorak je zapovjednik AFRICOM-a Anderson opisao Nigeriju kao “izvrstan primjer vrlo voljnog i sposobnog partnera koji je zatražio jedinstvene sposobnosti koje samo SAD mogu pružiti”.
Potez u Nigeriji signalizira obnovljeni američki vojni interes za Afriku. General Anderson je rekao da je putovao diljem kontinenta, uključujući Etiopiju, Keniju, Džibuti, Maroko i Tunis, kako bi surađivao s partnerima na zajedničkim sigurnosnim naporima.
Zapad gubi još jednu važnu zemlju u Africi, dok Kina i Rusija trljaju ruke
