Čini se kako Europa ponovo “moli” Ukrajinu da čini nešto što bi se, donekle, trebalo podrazumijevati. Naime, ovog puta riječ je o kupovini oružja, a upravo je došao apel iz EU o tome da Ukrajina treba kupovati oružje od europskih tvrtki.
Države članice Europske unije usuglasile su pravni okvir za veliki financijski paket pomoći Ukrajini vrijedan 90 milijardi eura, čime se želi osigurati stabilnost zemlje i nastavak obrane od ruske agresije.
Prema postignutom dogovoru, većina sredstava bit će usmjerena u obrambeni sektor, dok će manji dio biti namijenjen makroekonomskoj stabilizaciji i funkcioniranju državnih institucija.
Ograničena odstupanja
Kako je pojašnjeno, Ukrajina bi, prema dogovoru, u načelu trebala nabavljati vojnu opremu od proizvođača iz Europske unije, Ukrajine ili država Europskog gospodarskog prostora. Ipak, ostavljena je mogućnost odstupanja u hitnim situacijama ako određeni obrambeni proizvod nije dostupan na tom tržištu.
Iz Vijeća EU navode da bi se „obrambeni proizvodi u načelu trebali nabavljati samo od tvrtki iz EU-a, Ukrajine ili zemalja EGP-a i EFTA-e“, uz mogućnost iznimki ako situacija to zahtijeva.
Ukupni zajam od 90 milijardi eura sastoji se od dva dijela. Oko 30 milijardi eura predviđeno je za opću gospodarsku i proračunsku potporu, dok je oko 60 milijardi namijenjeno jačanju obrambenih kapaciteta i nabavi vojne opreme. Financijska sredstva EU planira osigurati zaduživanjem na tržištu kapitala, a troškovi kamata pokrivat će se iz zajedničkog europskog proračuna.
Dogovor o pomoći Ukrajini rezultat je kompromisa među članicama EU-a. Francuska je ranije inzistirala da se sredstva koriste isključivo za kupnju opreme proizvedene unutar Europske unije, dok su druge države upozoravale da europska industrija ne može sama zadovoljiti sve potrebe ukrajinske vojske. Konačni dogovor omogućuje ograničena odstupanja upravo zbog takvih situacija.
Paralelno s europskom pomoći, Hrvatska također kontinuirano sudjeluje u financijskoj, humanitarnoj i vojnoj potpori Ukrajini. Od početka ruske invazije 2022. godine Hrvatska je, prema dostupnim procjenama, ukupno osigurala oko 300 milijuna eura različitih oblika pomoći, uključujući gospodarsku, humanitarnu i vojnu potporu te razvojne projekte.
Značajan dio pomoći odnosi se na vojnu potporu. Hrvatska je, primjerice, donirala vojnu pomoć vrijednu više od 208 milijuna eura, a ta je potpora uključivala različitu opremu, streljivo i tehničku pomoć. Uz to, NATO je potvrdio da je Hrvatska nastavila s dodatnim donacijama, uključujući opremu i sredstva namijenjena hitnim potrebama ukrajinskih oružanih snaga.
Osim vojne pomoći, Hrvatska sudjeluje i u humanitarnim i infrastrukturnim projektima. Tako je Vlada, primjerice, donirala milijun eura za obnovu energetske infrastrukture u Ukrajini, čime su financirani projekti grijanja i opskrbe energijom za desetke tisuća stanovnika.
Hrvatska je izdvojila i dodatna sredstva za razminiranje, područje u kojem ima veliko iskustvo, pri čemu je ukupna financijska potpora tim projektima premašila deset milijuna eura.
Jedan od najvećih oblika
U novijim odlukama Vlade nastavljena je konkretna pomoć, pa je tako početkom 2026. odobrena donacija tehničke opreme i strojeva za potrebe ukrajinske energetske infrastrukture u vrijednosti većoj od 600 tisuća eura.
Ukupno gledano, europski financijski paket od 90 milijardi eura predstavlja jedan od najvećih planiranih oblika potpore Ukrajini od početka rata.
Istodobno, nacionalni doprinosi pojedinih članica, uključujući Hrvatsku, pokazuju da se potpora ne temelji samo na zajedničkim europskim mehanizmima, nego i na bilateralnim projektima, humanitarnoj pomoći i dugoročnoj suradnji u obnovi zemlje.
