Rusija je 2025. godine zaradila više od 15 milijardi dolara od izvoza oružja, isporučujući vojnu opremu u više od 30 zemalja unatoč zapadnim sankcijama usmjerenim na izolaciju Moskve zbog invazije na Ukrajinu, objavio je prošlog tjedna predsjednik Vladimir Putin, iako i dalje postoje pitanja o valjanosti te brojke, piše američki Defense News.
Govoreći na sastanku Komisije za vojno-tehničku suradnju u Moskvi 30. siječnja, Putin je rekao da su izvozni ugovori “pouzdano ispunjeni” unatoč sve većem pritisku zapadnih zemalja koje pokušavaju blokirati ruska obrambena partnerstva. Prihodi će, rekao je, pomoći u modernizaciji obrambenih poduzeća, proširenju proizvodnih kapaciteta i financiranju istraživačkih programa.
Iznos od 15 milijardi dolara predstavlja značajan tok prihoda za rusku obrambenu industriju dok zemlja nastavlja rat u Ukrajini, koji se sada približava četvrtoj godini. Prihodi bi mogli pomoći u ublažavanju nekih učinaka zapadnih ekonomskih sankcija. Ako su točne, nove brojke predstavljale bi izvanredan oporavak ruskog vojnog izvoza na gotovo predratne razine.
Zapadne procjene bitno drugačije od Putinovih
Prema podacima Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Stockholmu (SIPRI), koji pomno prati globalnu trgovinu oružjem koristeći transparentnu metodologiju, ruski izvoz velikog oružja pao je za 47% između 2022. i 2024., dok širi trend otkriva pad od 64% u usporedbi s razdobljem 2015.-2019. u odnosu na razdoblje 2020.-2024., iako je pad započeo i prije invazije na Ukrajinu. Rusija je do 2024. pala na treće mjesto u svijetu po izvozu oružja, iza SAD-a i Francuske, zbog smanjenja utjecaja na globalnom vojnom tržištu, pokazuju podaci SIPRI-ja.
Moguće je da postoje problemi s vjerodostojnošću službenih ruskih brojki. Vlada u Moskvi tvrdila je da je izvoz za 2024. iznosio 13,75 milijardi dolara, dok su zapadni analitičari procijenili da je izvoz bio milijarde dolara niži.
Ruski izvoz oružja smanjio se između 2021. i 2023. godine, a moguće je da je pao s 14,6 milijardi dolara na otprilike 3 milijarde dolara, prema analizi Jamestown Foundationa, think tanka sa sjedištem u Washingtonu osnovanog 1984. godine za podršku sovjetskim prebjezima.
Rusija je prestala javno objavljivati detaljne podatke o ugovorima o izvozu oružja nakon početka potpune invazije na Ukrajinu u veljači 2022., uključujući prestanak pružanja informacija relevantnim organizacijama Ujedinjenih naroda. To je također otežalo neovisnim promatračima točnu procjenu cjelokupne slike ruske trgovine oružjem, što dokazuju različite procjene različitih organizacija.
Udarac na zapadne sankcije
Podaci SIPRI-ja pokazuju da su vodeće ruske tvrtke za proizvodnju oružja, Rostec i United Shipbuilding Corporation, povećale svoje prihode za 23% u 2025. godini, ali taj rast došao je od domaće vojne potražnje, za koju istraživači napominju da je “više nego nadoknadila prihode izgubljene zbog pada izvoza oružja”. Rusija svakako proizvodi više oružja.
Putinova objava došla je uz nove izjave glavnog izvršnog direktora Rosoboroneksporta, Aleksandra Mihejeva, koji je ruskoj državnoj novinskoj agenciji TASS rekao da je vojno-tehnička suradnja s afričkim zemljama dosegla razinu koja je posljednji put viđena tijekom sovjetskog doba i da ju je “u nekim aspektima nadmašila”. Rosoboroneksport također proširuje svoje aktivnosti u Africi, rekao je Mihejev nakon sastanka predsjedničke komisije.
Rosoboroneksport, ruski državni monopolist za izvoz oružja, nadgleda više od 85 posto ruskog vojnog izvoza. Tvrtka je od svog osnutka sklopila preko 30.000 ugovora sa 122 zemlje, s ukupnim izvozom većim od 230 milijardi dolara. Ukupno, knjiga narudžbi tvrtke sada prelazi 60 milijardi dolara, rekao je Mihejev 30. siječnja.
Kremlj je dao prioritet prodaji oružja Africi, Aziji i Bliskom istoku, koji nisu izravno podložni zapadnim ograničenjima nametnutim nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. Putin je rekao da je više od 340 zajedničkih obrambenih projekata sa 14 zemalja u tijeku ili u razvoju te je najavio dodatne mjere državne potpore za vojni izvoz od 2026. do 2028. godine.
Ako su prijavljene brojke točne, sposobnost Rusije da održi izvoz oružja na tim razinama dovela bi u pitanje učinkovitost zapadnih sankcija. Iako su ograničenja usmjerena na ruski bankarski, tehnološki i trgovinski sektor, mnoge zemlje u Africi i Aziji nastavljaju poslovati s Rusijom i kupovati rusku vojnu opremu zbog nižih troškova i dugogodišnjih obrambenih odnosa. Kontinuirana prodaja također odražava korištenje izvoza oružja od strane Moskve za jačanje svog geopolitičkog položaja u udaljenim dijelovima svijeta.
Međutim, ruska obrambena industrija već radi na razini proizvodnje iz ratnog vremena kako bi opskrbila vlastitu vojsku. Prema službenim podacima , obrambena potrošnja dosegla je 7,3% BDP-a u prosincu 2025. Osim toga, borbeni gubici opreme ruske proizvodnje u Ukrajini, Venezueli i Iranu mogli su potaknuti pitanja kod nekih potencijalnih kupaca o učinkovitosti ruskih sustava naoružanja u modernom ratovanju.
Amerika prijeti Alžiru sankcijama zbog nabavljanja ruskog aviona Su-57
Sjedinjene Države mogle bi uvesti sankcije Alžiru zbog kupnje ruskih borbenih zrakoplova Su-57 namijenjenih zamjeni zastarjelih zrakoplova.
To je izjavio Robert Palladino, šef Ureda za bliskoistočne poslove američkog State Departmenta, tijekom saslušanja Odbora za vanjske odnose Senata, prenosi MSN. Prema Palladinu, izvješća da Alžir nabavlja vojnu opremu od Rusije zabrinjavaju američku administraciju.
Washington bi mogao blokirati takve poslove primjenom Zakona o suzbijanju američkih protivnika putem sankcija (CAATSA).
Alžir je 2025. godine potvrdio kupnju najnovijih borbenih zrakoplova od Rusije, postavši prvi strani kupac zrakoplova.Interni dokumenti korporacije Rostec također su ukazivali na planove za isporuku naprednih borbenih zrakoplova Alžiru. Isporuke su planirane za kraj ove godine, a alžirski piloti već prolaze obuku u Rusiji.
Su-57 razvio je ruski dizajnerski biro Sukhoj. Zrakoplov je prvi put poletio 2010. godine, a prva serija ušla je u upotrebu ruske vojske 2020. godine.
Indija je ranije razmatrala kupnju zrakoplova. Međutim, New Delhi je kasnije inzistirao na lokalizaciji proizvodnje borbenih zrakoplova na vlastitom teritoriju.
Rusija sada proizvodi višak oružja: Usporedba ruske, europske i ukrajinske industrije
