SDP je spreman preuzeti vlast, poručio je ovih dana, gostujući na javnom radiju, predsjednik najveće oporbene stranke Siniša Hajdaš Dončić, koji je po svemu sudeći krenuo u kampanju za iduće parlamentarne izbore premda nas do toga dijeli još dosta vremena. No Hajdaš, čini se, ništa ne želi prepustiti slučaju pa je već, daleko od očiju javnosti, skrojio buduću vladu kojoj bi, naravno, on bio na čelu.
U toj novoj i fiktivnoj Hajdaševoj vladi nema kadrova iz stranke Možemo s kojom bi SDP trebao sklopiti veliku lijevu koaliciju, niti se formalno, u bilo kojem obliku, pojavljuje predsjednik Zoran Milanović, ali ima kadrova koji su stasali baš pod njegovom palicom kao što je, uostalom, i sam Hajdaš Dončić. U svakom javnom nastupu bivši Milanovićev ministar prometa nastoji naglasiti da je njegov SDP drugačiji od postojeće vladajuće garniture i zato što u njihovim redovima nema velikih korupcijskih afera kakvima vrlo često svjedočimo u HDZ-u.
Paradoksalno je takvo postavljanje situacije iz SDP-ovih redova, tim više što su svojedobno problematizirali dolazak Ivana Turudića na čelo Državnog odvjetništva zbog sumnje u njegovu nepristranost. Da Turudić ne mari za stranački predznak kada su u pitanju istrage, dokazao je na primjeru brojnih HDZ-ovaca, ali i Hajdaševih stranačkih kolega, što možda ne bi privlačilo toliku pozornost da SDP-ovci ne uvjeravaju javnost da su drugačiji od onih koji su na vlasti, držeći narodu moralne prodike i prodajući mu priču o politici čistih ruku.
Ozbiljna afera
No hrvatska je politika duboka kaljuža na koju samo djelomice mogu utjecati Plenković, Hajdaš Dončić ili Milanović. Pokazuju to svakodnevno brojne afere, kako nacionalne tako i lokalne. Stranački predznak često ne znači ništa, a predsjednici stranaka ne mogu popratiti sve što se događa na nižim razinama. Na tim su nižim razinama, kada je o SDP-u riječ, pravosudna tijela u siječnju imala pune ruke posla. Već na početku godine USKOK je podigao optužnicu protiv utjecajne SDP-ove saborske zastupnice, Varaždinke Barbare Antolić Vupore, u dva odvojena slučaja.
U prvom slučaju optužnicom je, osim nje, obuhvaćeno još sedam osoba koje se tereti za zloporabu položaja i ovlasti te poticanje na nju vezano uz izdavanje građevinske dozvole za rekonstrukciju kuće u Varaždinu koja navodno nije ispunjavala potrebne uvjete. Utjecajna varaždinska SDP-ovka i lani je u studenome došla pod povećalo javnosti zbog optužnice za subvencijsku prevaru u iznosu od oko 100.000 eura. Iako je sve optužbe odbacila govoreći o lovu na vještice, činjenica je da je njezin slučaj prerastao u ozbiljnu aferu kako za nju samu tako i za najveću oporbenu stranku.
U SDP-u se nisu ni oporavili od afere Antolić Vupora, a na vidjelo je isplivao novi slučaj, u čijem se središtu našao Darko Liović, dugogodišnji šef HAMAG-a i nesuđeni predsjednik zagrebačke organizacije SDP-a. Za njegovo se djelovanje, da priča bude još pogubnija, nije zainteresirao USKOK, nego Ured europskog javnog tužitelja, čijom je istragom, osim njega, obuhvaćena i bivša saborska zastupnica Centra, dubrovačka odvjetnica Viktorija Knežević, te njezina kći Vega Haklička. Knežević se pod povećalom EPPO-a našla zbog sumnje u subvencijsku prevaru.
Sumnjive legalizacije
Istraga je vezana uz projekt mobilne aplikacije My Dubrovnik, a Liović se u tu priču uklapa kao poduzetnik i stručnjak za europske fondove, za kojeg EPPO sumnja da je također sudjelovao u subvencijskoj prevari i krivotvorenju isprava u projektima financiranim iz europskih fondova, pri čemu se, osim projekta mobilne aplikacije, spominje i platforma e-demokracija. Inače je Liović predsjednik Uprave u tvrtki Impuls savjetovanje, specijaliziranoj za savjetovanje o fondovima i investicijama, a osim što je vodio Hrvatsku agenciju za malo gospodarstvo, inovacije i investicije, svojedobno je bio zamjenik predsjednika Nadzornog odbora Hrvatskih autocesta, što govori i o njegovu utjecaju u politici.
Utjecajan je u redovima najveće oporbene stranke i jedan od rijetkih istarskih načelnika iz njihovih redova, prvi čovjek Fažane Radomir Korać, koji je već neko vrijeme pod povećalom istražitelja zbog sumnjivih legalizacija i prostornih planova. U kontekst tih sumnjivih radnji dovodi se još od ljeta 2024., kada je USKOK protiv njega i još 32 osobe podigao optužnicu zbog sumnje u nezakonitu legalizaciju objekata u Istri. Tereti ga se i za poticanje na zloporabu položaja i ovlasti te za krivotvorenje isprava s ciljem legalizacije vlastite vikendice u Peroju.
Unatoč tomu što optužnica čeka sudski epilog, SDP je i na posljednjim lokalnim izborima stao iza njegove kandidature pa je nastavio obnašati dužnost načelnika kao i godinama prije, kada su ga također pratile afere. Primjerice, svojedobno se otkrilo da je godinama u imovinskoj kartici prijavljivao prebivalište u Puli premda je bio načelnik Fažane, što je zakonski diskutabilno.
Sitne ribe
Visoki upravni sud još je 2022. srušio pravilnik što ga je Korać donio 2017., a koji općini Fažana omogućuje ugovaranje poslova vrijednih do pola milijuna kuna mimo javnog natječaja, utvrdivši da je riječ o nezakonitom pravilniku kojim se zaobilaze jasno propisane procedure javne nabave. No svi ovi spomenuti SDP-ovci sitne su ribe u odnosu na nekadašnjeg riječkog gradonačelnika Vojka Obersnela, protiv kojega je USKOK nedavno podigao optužnicu kojom je obuhvaćen i bivši vaterpolist i poduzetnik Samir Barać te dvoje bivših riječkih pročelnika. Optužnica je podignuta zbog sumnje u višegodišnje pogodovanje na štetu gradskog proračuna, a Obersnel se navodi kao prvookrivljeni.
Prema tvrdnjama USKOK-a kaznena djela počinjena su od lipnja 2008. do konca 2016., odnosno tijekom Obersnelova drugog i trećeg mandata na čelu Rijeke. Slučaj se odnosi na prodaju gradskog zemljišta namijenjenog izgradnji višestambene zgrade. Nakon što je u lipnju 2008. raspisan natječaj, Baraćevo trgovačko društvo izabrano je kao najpovoljnije, a USKOK sumnja da su Obersnel i bivši pročelnik za urbanizam Srđan Škunca omogućili niz izmjena natječajnih i ugovornih uvjeta u korist Baraćeve tvrtke, što uključuje i promjene načina plaćanja, parcelaciju zemljišta prema interesima investitora, produljenje rokova otplate te umanjenje kupoprodajne cijene. Sve u svemu, USKOK je utvrdio da su okrivljenici Baraćevu trgovačkom društvu pribavili protupravnu korist od minimalno 179.999 eura, za koliko je oštećen Grad Rijeka.
Optužbe o nelegalnom izdavanju lokacijskih dozvola za solarne elektrane na području Krapinsko-zagorske županije nedavno su iz HDZ-ovih redova stigle i na račun dugogodišnjeg SDP-ova župana Željka Kolara. U središtu afera našla se i Hajdaševa dubrovačka kolegica Anita Bonačić Obradović kada je koncem studenoga objavljeno da je njezina obitelj ostala bez dozvole za iznajmljivanje u dubrovačkoj Palmotićevoj ulici. Obitelj nesuđene dubrovačke gradonačelnice optuživana je za nelegalno iznajmljivanje stana u Palmotićevoj ulici, za koji je Dubrovački muzej tvrdio da je u njegovu vlasništvu.
Politički pritisak
Početkom ove godine sud je USKOK-u na doradu vratio optužnicu protiv još jednog SDP-ova kapitalca, bivšeg pomoćnika ministra Branka Šegona, a gotovo u isto vrijeme javno je progovorio i SDP-ov varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj, rekavši kako je protiv njega podneseno mnogo kaznenih prijava, što je protumačio kao politički pritisak.
Imajući u vidu samo ove posljednje, aktualne afere iz redova najveće oporbene stranke čiji se šef priprema preuzeti poziciju predsjednika Vlade, iz HDZ-a poručuju da su u stvarnosti upravo SDP-ovci ti koji čekaju izbore kako bi se uvalili na neku poziciju s koje mogu pogodovati sebi, svojim prijateljima, kumovima, pa i stranačkim kolegama. Javnost te tvrdnje vladajuće stranke možda i ne smatra netočnima, no znajući za sve HDZ-ove afere, prosječnim biračima ne preostaje ništa drugo doli zaključiti da su svi oni isti kada im se omogući da dođu na vlast.
Toj se poziciji nada i Siniša Hajdaš Dončić, koji će prije realizacije bilo kakvih ambicija ipak morati oporaviti rejting stranke. Preduvjet za to svakako je i čistka kadrova koji su uhvaćeni s prstima u pekmezu.
