Zašto Dalmatincima nije dobro u glavi kad okrene na jugo?

Južina se često smatra glavnim krivcem za loše raspoloženje, umor i razdražljivost, no njezin stvarni utjecaj na psihičko stanje ipak je složeniji nego što se na prvi pogled čini. Kako piše doktorica Marija Šimunić u članku za portal Kreni zdravo, vremenski uvjeti mogu djelovati kao okidač određenih tegoba, ali rijetko su njihov izravni uzrok.

Kada “okrene na jugo”, porast temperature i vlage te pad tlaka zraka kod dijela ljudi mogu izazvati simptome poput iscrpljenosti, nesanice, glavobolje ili vrtoglavice. Mnogi se osjećaju pasivnije i potištenije, dok kronični bolesnici, osobito oni sa srčanim ili psihičkim tegobama, mogu primijetiti pogoršanje simptoma.

Ipak, znanstvena istraživanja pokazuju da vrijeme samo po sebi nema presudan utjecaj na raspoloženje. Mnogo veću ulogu imaju svakodnevni faktori poput stresa, nedostatka kretanja i načina života. Procjenjuje se da Europljani više od 90 posto vremena provode u zatvorenim prostorima, što smanjuje sposobnost organizma da se prilagodi promjenama vremena. Zbog toga između 40 i 60 posto ljudi prijavljuje različite meteoropatske tegobe, i to ne samo kronični bolesnici nego i potpuno zdrave osobe.

Je li baš do juga ili?

Studije su pokazale da atmosferski tlak ima relativno mali utjecaj na raspoloženje te da ne postoji univerzalno pravilo koje bi objasnilo kako vrijeme djeluje na sve ljude. Ipak, većina se bolje osjeća tijekom sunčanih i vedrih dana nego za oblačnog i kišnog vremena, dok su osobe s postojećim psihičkim poteškoćama osjetljivije na vremenske promjene.

Stručnjaci pritom naglašavaju da je utjecaj vremena izraženiji kod ljudi koji rijetko borave na otvorenom. Redovit boravak na svježem zraku povoljno djeluje na mozak i povećava otpornost organizma na meteorološke promjene, pa se preporučuju šetnje, fizička aktivnost i provjetravanje prostora. Važno je ne čekati “savršene” vremenske uvjete jer se tijelo upravo izlaganjem različitim temperaturama i okolnostima uči prilagodbi.

Meteoropatija se pritom ne smatra bolešću, već skupom simptoma koji mogu biti znak da je potrebno promijeniti životne navike. Prije nego što za loše raspoloženje okrivimo južinu, korisno je zapitati se koliko na njega utječu neprospavane noći, preopterećenost poslom, manjak kretanja, stres ili neuravnotežena prehrana. Vrijeme može imati određeni učinak, ali često je riječ o odrazu našeg svakodnevnog ponašanja, a ne samo o promjenama u atmosferi.

Stara priča o ubojstvima u Dubrovačkoj republici i olakotnoj okolnosti juga

U Dubrovačkoj Republici postojalo je uvjerenje da vremenske prilike mogu utjecati na sposobnost donošenja odluka, pa su pojedini vijećnici smatrali da se za vrijeme jake bure ili južine ne može suvislo raspravljati o važnim državnim pitanjima. Ipak, kako se navodi u znanstvenom radu Ivane Mehemdović o državnom uređenju Dubrovačke Republike, razlozi izostanaka sa sjednica često su bili i praktične prirode.

S porastom obveza u 15. stoljeću naglo se povećao i broj sjednica – Veliko vijeće sastajalo se oko 80 puta godišnje, Vijeće umoljenih više od 160, a Malo vijeće i preko 200 puta. Vlastelin koji je bio član više tijela mogao je imati i do 450 sjednica godišnje, zbog čega ne čudi da je interes za sudjelovanje postupno slabio. Kao opravdanja za izostanke navodili su se loše zdravstveno stanje, vrijeme berbe, ali i nepovoljne vremenske prilike. Vlasti su na to odgovorile strožim mjerama, pa je onima koji nisu izvršavali svoje dužnosti prijetilo uskraćivanje novčane potpore i prisilna naplata dugova.

Iako se često može čuti tvrdnja da je južina u Dubrovačkoj Republici bila čak i olakotna okolnost za teža kaznena djela, takva je priča ipak bliža mitu nego povijesnoj činjenici. Dostupni izvori govore prije svega o organizacijskim izazovima i pokušajima vijećnika da izbjegnu naporne političke obveze, a ne o formalnom priznavanju vremenskih prilika kao pravnog opravdanja za zločine.

Istina ili ne da je upravo južina bila razlog nedolaska na sjednice, neupitno je da promjene vremena mogu utjecati na pojedince, osobito na one osjetljive na meteorološke promjene. Meteoropatske tegobe najčešće se javljaju kod naglih promjena temperature, tlaka ili porasta vlage u zraku, a kod osjetljivih osoba simptomi se mogu pojaviti već dan ili dva prije promjene vremena.