Vlasništvo nad nekretninama u Hrvatskoj odavno je postalo luksuz za prosječnog građanina, a sve je to utjecalo i na cijenu najma. No Hrvatska odskače od prosjeka eurozone u trendovima na tržištu nekretnina.
Lana Mihaljinac Knežević, vlasnica agencije za nekretnine, izjavila je da se drastičan pad cijena nekretnina u bliskoj budućnosti ipak ne očekuje. Dok cijene nekretnina u nekim dijelovima Europe blago padaju, u Hrvatskoj rastu godišnje oko 9,5 posto.
Loša pozicija Hrvatske na europskoj ljestvici po rastu cijena nekretnina nije iznenađujuća. Radi se na novom modelu stambenog zbrinjavanja, a Lana Mihaljinac Knežević, predsjednica Strukovne grupe posrednika u prometu nekretnina Komore Zagreb pri HGK, govorila je o ovom pitanju u Studiju 4 HRT-a.
Usporavanje trendova
Što se tiče trenutne situacije na tržištu nekretnina, Mihaljinec Knežević je naglasila da su svi trendovi usporili. “Imali smo rast cijena, ali manji nego do sredine 2023. Zabilježen je velik pad broja kupoprodaja svih vrsta nekretnina, posebno u Zagrebu i turističkim središtima na obali, uz manje aktivnosti i interesa od strane kupaca”, kazala je.
Dodala je i da je stalna potražnja za stanovima za mlade obitelji, posebno dvosobnim i trosobnim, ali takvih stanova po pristupačnim cijenama je sve manje na tržištu. Usporavanje je rezultat nepriuštivosti zbog manjka ponude.
Hrvatska ima specifičnosti koje ne postoje u drugim državama. “Veliki pad tržišta 2009. godine i najduža ekonomska kriza koja je uslijedila ostavili su trajne posljedice. Nedostatak novih građevinskih projekata i manjak radne snage dodatno su pogoršali situaciju”, pojasnila je.
Dodatni udarci tržištu bili su pandemija COVID-19 i potres, koji su ponovno utjecali na ponudu.
“Iako se čini da se posvuda gradi, statistike pokazuju da smo prošle godine izgradili 15% manje novih stanova i kuća nego na vrhuncu tržišta sredinom 2000-ih i čak manje nego 1985. u Jugoslaviji”, otkrila je.
Jedan od glavnih uzroka je nedostatak velikih zemljišta i strategija za poticanje developera na velike projekte. Fokus na turizam dodatno smanjuje ponudu nekretnina, naglašava Milhaljinec Knežević.
Na obali, a sve više i u Zagrebu, nekretnine se pretvaraju u stanove za turistički najam, što dodatno smanjuje ponudu za stalno stanovanje.
Velika potražnja i visoke cijene
“Nema dovoljno ponude, a potražnja je velika, što je dovelo do skoka cijena”, istaknula je.
Program subvencioniranih kredita APN imao je svoje nedostatke, ali je također direktno utjecao na rast cijena. Uvođenje eura i dodatna potražnja od građana koji su investirali u nekretnine također su utjecali na tržište.Zbog svega toga sve manji broj građana može si priuštiti vlastitu nekretninu.
“Kupci traže stanove unutar svojih mogućnosti, ali značajan udio kupaca čine i stranci koji nekretnine kupuju kao investiciju”, rekla je Mihaljinec Knežević.
Hoće li cijene nekretnina pasti?
Nažalost, ona ne očekuje pad cijena, osim u slučaju dramatičnih i neočekivanih događaja. “Trenutno ne vidimo prostor za velike promjene prosječnih cijena nekretnina”, naglasila je.
“Cijene najma neće se smanjiti sve dok ne bude više ponude i dok se ne smanji fokus na turistički najam.
Rješavanje problema na tržištu nekretnina je izuzetno kompleksno i neće se dogoditi preko noći. Stambena strategija zahtijeva dugoročni pristup i analize. Postoji mnogo prilika, posebno kroz lokalnu samoupravu i dugoročne državne strategije”, kaže Mihaljinec Knežević.
Vlasnica agencija za nekretnine stoga savjetuje oprez i razmatranje dijelova gradova koji nisu tradicionalno smatrani najatraktivnijima. “Potrebno je puno truda i vremena za pronalaženje odgovarajućeg stana”, zaključila je.
