Naš vrsni poznavatelj morske ekologije Pero Ugarković komentirao je akciju Prijatelja Životinja koji su osudili projekt akvarija na Žnjanu. Kaže kako stvar nije tako jednodimenzionalna.
Podsjetimo, Prijatelji Životinja pisali su splitskom gradonačelniku Tomislavu Šuti i javnost pozvali da osudi projekt gradnje akvarija i pritom rekli:
“Smatramo da je takav projekt štetan za prirodni ekosustav područja, ali i neetičan jer podrazumijeva zatočenje životinja radi zabave i profita. Posebno je problematično planirati ‘staklene zatvore’ za ribe uz samo more, u kojemu te životinje prirodno i slobodno žive. Akvariji i zoološki vrtovi predstavljaju primitivni oblik zabave i ‘atrakcija’ na uštrb dobrobiti životinja, čemu u suvremenom i odgovornom gradu ne bi smjelo biti mjesta. Splitu ne trebaju ni akvarij ni zoološki vrtovi, ali mu treba gradsko sklonište za napuštene životinje” napisali su i dodali kako su ribe osjećajna bića koja mogu patiti.
Na ovakve je natpise reagirao naš poznavatelj morske ekologije Pero Ugarković koji ne dijeli isti stav.
“Baš je frustrirajuće kada oni koji se protive nečemu posežu za retoričkim manipulacijama. Usporedbe poput “bolje ronilački izlet nego akvarij”, “bolje azil nego akvarij” ili “bolje nova bolnica nego akvarij” su lažne ekvivalencije i dileme. Time se svjesno miješaju kategorijalno različite stvari i potencira dojam da se mora birati jedno ili drugo” – napisao je Ugarković i dodao kako je to namjerni pokušaj izazivanja emocionalne reakcije kod čitatelja.
Prirodni je ekosustav ionako narušen, a cijela stvar puno kompleksnija!
Ugarković nadalje smatra da miješanje potpuno nepovezanih tema ne rješava nijedan problem već samo zamagljuje stvarnost, umanjuje nečiju odgovornost i održava stanje u kojem se stalno vrtimo u istom krugu, bez ikakvog stvarnog pomaka.
“Prirodni ekosustav tog područja, kojeg spominju prijatelji životinja, više ne postoji i ne može se obnoviti. Uništen je nasipavanjem i dodatno trajno degradiran nedavno dovršenom izgradnjom šetnice prema Stobreču. Danas se na tom mjestu nalazi prostor bez jasne svrhe. U takvom kontekstu, sadržaji poput akvarija, novih prostorija Instituta, prirodoslovnog muzeja i pomorskog muzeja, za koje smo započeli paniranje prošle godine, ne bi „narušili prirodu“, jer je više nema, nego bi tom prostoru prvi put dali smisao, javnu funkciju i dugoročnu vrijednost.Takvi sadržaji su infrastrukturni minimum za grad koji želi biti više od turističke kulise. Oni bi Splitu dali ono što mu objektivno nedostaje da bi funkcionirao kao ozbiljan, znanstveno-kulturni i mediteranski grad, a ne samo kao obala za ugostiteljstvo, bez drugog identiteta i sadržaja” – odgovorio je objavom na Facebooku.
Pero Ugarković ističe i kako Prijatelji životinja etičko pitanje postavljaju kroz prizmu patnje i dobrobiti zatočenih riba, no smatra kako to nisu jednostavne varijable već višedimenzionalni koncepti, koji obuhvaćaju fiziološko stanje, zdravlje, ponašanje i doživljaje životinja. Navodi i kako različite etičke škole naglašavaju različite dimenzije tih elemenata, pa proglašavanje jednog etičkog pravca jedinom istinom, kako se ovdje implicitno čini, predstavlja oblik fundamentalizma.
“Prirodno” morsko okruženje za većinu riba podrazumijeva stalnu izloženost predaciji, periodima gladi, bolestima i parazitima, ozljedama uslijed kompeticije, te dodatnim ljudskim stresorima. S druge strane, akvarij koji je dizajniran i vođen prema pravilima struke može ukloniti ili znatno ublažiti neke od najočitijih akutnih stresora prisutnih u prirodnom okruženju. To, naravno, ne znači da je akvarij samim time etički prihvatljiv, nego da se etička procjena ne može svesti na pojednostavljeno vjerovanje “priroda dobra – zatočeništvo loše” – tvrdi Ugarković i napominje kako su upravo u takvim, kontroliranim uvjetima razvijeni su i provedeni ključni znanstveni radovi koji dokumentiraju ono na što se i Prijatelji životinja u svojoj objavi pozivaju da ribama treba osigurati.
Podsjeća kako većina empirijskih dokaza o tim sposobnostima kod riba potječe iz istraživanja provedenih u neprirodnim uvjetima, što, smatra, dodatno pokazuje da se složenost ribljeg ponašanja ne može automatski koristiti kao argument protiv svakog oblika zatočeništva.
“Dakle Institucije poput javnih akvarija nisu primarno “mjesta držanja riba” i “skupljanje novaca od turizma”, nego funkcionalni spoj znanja i javne politike. “Akvariji” omogućuju kontrolirana istraživanja iz kojih potječe velik dio znanja koje se danas primjenjuje u zaštiti prirode” – jasan je Ugarković.
J.T.
PROČITAJTE JOŠ:
Prijatelji životinja prozvali Grad Split: “Ne gradite akvarij na Žnjanu, ribe su osjećajna bića i mogu patiti!”
Udruga Prijatelji životinja uputila je dopis gradonačelniku Splita Tomislavu Šuti povodom najave izgradnje velikog akvarija površine 12 000 m² na plaži Žnjan. Upozorili su na štetnost takvog projekta po morski ekosustav te na generalnu neetičnost držanja zatočenih životinja radi zabave i profita. “Smatramo da je takav projekt štetan za prirodni
