Savjet za nacionalne manjine u petak je usvojio prijedlog odluke o raspodjeli sredstava za programe kulturne autonomije nacionalnih manjina u 2026. godini, prema kojem su ukupna sredstva povećana za deset posto u odnosu na prošlu godinu. Unatoč povećanju proračuna, tjednik Novosti dobio je isti iznos kao i lani, točnije 400 tisuća eura.
U Državnom proračunu za 2026. godinu za potrebe nacionalnih manjina osigurano je ukupno 12.486.362 eura, od čega je 12,1 milijun eura namijenjen programima kulturne autonomije i bilateralnim programima. Riječ je o povećanju od deset posto u odnosu na 2025. godinu, kada je za iste namjene bilo izdvojeno 11 milijuna eura.
Prema prijedlogu, u ovoj godini financirat će se ukupno 1.235 programa koje provodi 114 udruga, ustanova te saveza i zajednica nacionalnih manjina. Najviše programa odobreno je za kulturne manifestacije (591) i kulturni amaterizam (463), dok je za informiranje odobreno 106 programa, za izdavaštvo 72, a tri programa odnose se na bilateralne ugovore i sporazume.
Suvremeni mediji
Po prvi put se za financiranje programa kulturne autonomije putem Savjeta prijavila i turska nacionalna manjina. Tijekom rasprave, zastupnik češke i slovačke nacionalne manjine Vladimir Bilek pohvalio je činjenicu da se odluka o raspodjeli sredstava donosi ranije nego prethodnih godina.
“To će uvelike olakšati rad udruga i institucija. Pozdravljam i povećanje sredstava, osobito s obzirom na inflaciju”, rekao je Bilek. S njim se složio i zastupnik albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine Armin Hodžić, koji je upozorio da bi u budućnosti trebalo više pažnje posvetiti suvremenim medijima.
“Ne smijemo se fokusirati isključivo na web-stranice. Portali i video sadržaji danas su dominantni oblici komunikacije i to treba uzeti u obzir”, istaknuo je Hodžić.
Položaj romske zajednice
Zastupnik austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine Veljko Kajtazi upozorio je na položaj romske zajednice.
“Romi nemaju matičnu državu i potrebno je izdvajati više sredstava za njihove manifestacije. Nažalost, svake godine imamo sve manje romskih udruga i bojim se da se uskoro više neće ni javljati na natječaje”, rekao je Kajtazi, dodavši da se već sada na natječaje javljaju udruge koje se bave romskom problematikom, a ne same romske zajednice.
Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Tibor Varga odgovorio je kako je odgovornost na samim manjinama da se bolje organiziraju, okupljaju i razvijaju programe, ocijenivši kako bi sigurno bilo nezadovoljnih i da raspoređuju dvostruko više sredstava.
Novosti ostale na 400 tisuća eura
Posebnu pozornost ponovno je izazvala odluka o financiranju tjednika Novosti. Nakon što su im lani sredstva smanjena za 35 posto, odnosno za 200 tisuća eura u odnosu na 2024., ove su godine, unatoč povećanju ukupnog proračuna, dobili isti iznos, 400 tisuća eura, iako su tražili oko 700 tisuća eura.
Novinar Novosti Hrvoje Šimičević ocijenio je da je riječ o politički motiviranoj odluci. “Očigledno je da se radi o političkoj odluci. Prije mjesec ili dva Domovinski pokret je javno najavio novo rezanje sredstava Novostima i to se sada ostvarilo. Ovo je novi politički udar krajnje desnice na rad Savjeta i našeg tjednika, kojeg nastoje uništiti zadnjih nekoliko godina”, rekao je Šimičević.
Podsjetio je da su prošle godine kao obrazloženje dobili tvrdnju da imaju “previše političkog sadržaja”, što smatra diskriminacijom, a kako kaže ove godine nisu dobili nikakvo pojašnjenje. On je ovakvu odluku ocijenio skandaloznom.
Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko također smatra da je u slučaju Novosti presudio politički faktor. “Kada članovi vladajuće koalicije iz Domovinskog pokreta javno govore da je rezanje sredstava Novostima dio njihova predizbornog programa i to najavljuju uoči sjednice, postavlja se pitanje vjerodostojnosti cijelog procesa”, rekao je Zovko.
Dodao je da su, s obzirom na inflaciju, svi mediji nacionalnih manjina trebali dobiti veća sredstva. Ocijenio je kako je ovo jedna vrsta revanšizma, te naglasio kako mediji nacionalnih manjina ne mogu pisati samo o folkloru, već imaju pravo ravnopravno pisati o svim društvenim i političkim temama. Ovo je udar na novinarsku profesiju i bojim se da će u godinama koje dolaze biti još gore. Kada to stavimo u širu sliku teške situacije s medijima, ovo je loša poruka”, ustvrdio je Zovko.
