Hrvatska u robnim zalihama trenutno ima dovoljno žitarica za potrebe stanovništva za 60 dana te kreveta i šatora za zbrinjavanje do 50.000 ljudi, izjavio je državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Vedran Špehar u petak tijekom rasprave u Hrvatskome saboru o Izvješću o stanju i upravljanju robnim zalihama za 2024. godinu.
“To su nekakve realne potrebe. Pored toga imamo u MORH-u određene kapacitete”, rekao je Špehar. Napomenuo je da su dosadašnje godine robne zalihe sustavno punjene prehrambenim i neprehrambenim proizvodima, dok je sada došao red i na lijekove. “Zanavljanje lijekova bit će određeni izazov, ali smo na dobrom putu”, dodao je.
Draženka Polović iz stranke Možemo upozorila je da u robnim zalihama nedostaju higijenski ulošci, tamponi, dječje pelene i pelene za inkontinenciju.
“Uvijek možemo odlukom Vlade reagirati interventnom kupnjom zaliha. Takvu opciju čuvamo za robe koje su lako dobavljive, poput higijenskih potrepština. Dok god ima robe na tržištu, to smatramo robom drugog prioriteta”, pojasnio je Špehar, dodajući kako postoje i ograničenja kapaciteta skladištenja takve robe.
Zapostavljanje domaće proizvodnje
Špehar je iznio i financijske podatke. Rekao je kako su robne zalihe u 2024. godini ostvarile su ukupne prihode od 48,2 milijuna eura, a rashodi su iznosili 50,2 milijuna eura. Ukupna vrijednost roba na dan 31. prosinca 2024. bila je 87 milijuna eura, što je povećanje od 4,14 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Boris Piližota (SDP) pohvalio je funkcioniranje sustava u krizama, ali kritizirao nedostatak vizije i strategije. “U izvješću nedostaju odgovori na ključna sigurnosna pitanja”, rekao je, najavivši da će SDP biti suzdržan kod glasanja. Zoran Gregurović (HDZ) istaknuo je da se radi o izvješću, a ne o planu rada te pohvalio funkcioniranje sustava u kriznim situacijama.
Damir Biloglav (Domino i Hrvatski suverenisti) postavio je pitanje samodostatnosti Hrvatske u proizvodnji hrane: “Kada se dogode elementarne nepogode, potresi ili druge prirodne katastrofe, možemo se osloniti na međunarodnu pomoć, no u nekoj bi se drugoj situaciji vidjelo koliko je zapostavljanje domaće proizvodnje hrane opasno i neodgovorno”, rekao je.
Sličnu poruku poslala je Rada Borić iz stranke Možemo: “Zalihe zahtijevaju pažljivo planiranje, ali više od toga, nama nedostaje pažljivo planiranje naše vlastite poljoprivredne proizvodnje ako želimo biti samodostatni.”
Koliko dugo Hrvatska može hraniti i liječiti svoje stanovništvo ako se prekinu lanci opskrbe, upitao je Zvonimir Troskot. “Dok Finska i Švedska razvijaju modele u kojima sigurnost opskrbe grade na domaćoj proizvodnji, lokalnim lancima i pametnoj javnoj nabavi, mi i dalje živimo paradigmu: poticaje dajemo, hranu uvozimo”, rekao je Troskot i najavio da njihov Klub neće podržati izvješće.
