Velika Britanija je odlučna riješiti problem takozvane ruske “flote u sjeni”, koja već godinama izaziva bijes europskih država. Naime, oni prijete zapljenom tankera iz tzv. ruske „flote u sjeni“ u potezu koji predstavlja eskalaciju i koji bi mogao dovesti do otvaranja nove fronte protiv Moskve u trenutku kada ruski prihodi od nafte naglo padaju.
Naime, britanski obrambeni izvori potvrdili su da su u raspravama s NATO saveznicima identificirane vojne opcije za zauzimanje “odmetnutog“ broda, iako je već prošao mjesec dana od američke, SAD-om predvođene zapljene ruskog tankera u Atlantiku. Čak 23 broda iz ruske flote su u siječnju uočena u La Mancheu ili Baltičkom moru, navode podaci Lloyd’s List Intelligence. Mnogi od njih povezani su s izvozom ruske nafte, uglavnom morskim putem prema Kini, Indiji i Turskoj.
U zajedničkoj izjavi koju su krajem prošlog mjeseca potpisali Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka, Francuska i druge zemlje NATO-a koje graniče s Baltičkim i Sjevernim morem, navodi se da svi brodovi koji plove tim područjima moraju „strogo poštovati primjenjivo međunarodno pravo“. No, unatoč postavljanju uvjeta za zapljenu, do sada nije poduzeta nikakva konkretna akcija.
Postoji rizik
“Kraljevska mornarica mogla bi, prema pomorskom pravu, osporiti status bilo kojeg broja brodova jer su oni zapravo bez državljanstva. Ali to nisu učinili jer postoje eskalacijski rizici.“, rekao je Richard Meade, glavni urednik Lloyd’s Lista, specijalizirane publikacije za pomorski promet.
Na prošlomjesečnom brifingu za britanske zastupnike i članove Doma lordova, na kojem se govorilo o prijetnji iz Rusije te o situaciji na Arktiku i u visokom sjeveru, jedan od sudionika rekao je da su Kraljevski marinci „nestrpljivi do krajnjih granica“ i samo čekaju zapovijed za zapljenu broda.
Prije mjesec dana SAD su progonile tanker Marinera od Kariba do sjevernog Atlantika, zaplijenivši ga između Škotske i Islanda uz britansku pomoć. Iako je u trenutku prvog kontakta plovio pod lažnom zastavom, tijekom potjere je ponovno registriran kao ruski brod u neuspješnom pokušaju izbjegavanja zapljene. Ruske pritužbe nakon tog događaja bile su prigušene, no operacija koju bi predvodilo Ujedinjeno Kraljevstvo ili Europa bila bi potencijalno znatno rizičnija „jer bi Moskva vjerojatno reagirala snažnije“, rekao je Meade. Objasnio je da bi se rizici mogli smanjiti ako bi se zapljena odvila izvan baltičkih ili arktičkih voda, piše The Guardian.
Novac za Ukrajinu
Britanski ministar obrane John Healey izjavio je nedavno da će Britanija biti domaćin sastanka baltičkih i nordijskih zemalja na kojem će se raspravljati o „vojnim opcijama koje bismo mogli upotrijebiti“. Svaka zaplijenjena nafta, sugerirao je, mogla bi se prodati „i novac usmjeriti Ukrajini kako bi se borila protiv Putinove invazije“.
Rusija proizvodi oko 10 milijuna barela nafte dnevno, prema Craigu Kennedyju, suradniku na Harvardovu Davis Centeru za ruske i euroazijske studije. Iako se dio od oko 7 milijuna barela dnevnog izvoza transportira cjevovodima, približno 5–6 milijuna barela dnevno izvozi se morem, od čega 60 % odlazi u Kinu i Indiju.
Nakon što je Rusija pokrenula svoju potpunu invaziju na Ukrajinu, Zapad je postupno počeo uvoditi gospodarske sankcije kako bi oslabio sposobnost Kremlja da vodi rat.
Ranjiv status
Nakon što je uveden cjenovni plafon na ruski izvoz sirove nafte morskim putem, Moskva je odgovorila procijenjenim ulaganjem od 15 milijardi dolara u kupnju oko 400 starih tankera, često starijih od 20 godina, kako bi stvorila vlastitu „flotu u sjeni“. ” Riječ je o zbirci starih, loše održavanih brodova s neprozirnim vlasništvom, često nedovoljno osiguranih i pod zastavama jurisdikcija sa slabim kontrolama ili provedbom propisa, koji sve češće koriste lažne zastave“, rekao je Gonzalo Saiz Erausquin iz britanskog think tanka Royal United Services Institute.
Ideja je preuzeta od Irana i Venezuele, koji su već pod sankcijama, no ruska flota u sjeni je, prema Kennedyju, u biti zaseban sustav. Izbjegavanje propisa, koje čini koncept flote u sjeni privlačnim za Moskvu, istodobno ju čini ranjivom. Zastava broda u praksi predstavlja njegovu jurisdikciju, ali ako brod koristi lažnu ili čak više zastava, on je zapravo bez državljanstva i stoga se, barem u teoriji, može zaplijeniti, iako se točno pravno tumačenje razlikuje među europskim državama.
Nije jasno koliko bi zapljena jednog ili dva broda iz flote u sjeni nanijela štete ruskom gospodarstvu. Od kraja studenoga sedam tankera iz flote u sjeni pogođeno je dronovima, pri čemu je Ukrajina preuzela odgovornost za četiri napada, piše The Guardian.
Rusija ima rješenje?
Po svemu sudećem Moskva je našla rješenje kako bi mogla odgovoriti na prijetnje zapada i to tako što ponovno registrira tankere iz flote u sjeni pod ruskom zastavom kako bi spriječila njihovu zapljenu. Marinera je bila jedan od 10 brodova iz flote u sjeni u Karibima koji su u prosincu i siječnju promijenili registraciju u rusku, kao dio neuspješnog pokušaja probijanja američke naftne blokade Venezuele.
Više od 200 brodova povezanih s Rusijom iz flote u sjeni i dalje je u operaciji, iako se ruska glavna flota, registrirana pod vlastitom zastavom, širi. Ona sada čini 51 % ukupnog izvoza, pri čemu se cjenovni plafon kojem podliježu smatra relativno lakim za zaobilaženje. Britansko zveckanje oružjem dolazi u trenutku kada se čini da je rusko gospodarstvo ranjivije nego ranije, s ratnim gospodarskim zamahom koji je splasnuo i gospodarskim rastom koji usporava. Pad globalnih cijena nafte, djelomično potaknut većom opskrbom iz Venezuele, dodatno pogađa rusku državnu blagajnu.
Yuliia Pavytska, stručnjakinja za sankcije iz Instituta Kyiv School of Economics, rekla je da su prihodi Kremlja od nafte i plina „pali za 24 % u 2025. godini“, na 8,5 bilijuna rubalja. Oni su činili 22 % državnih prihoda u 2025., u odnosu na 41 % u 2022. godini. Ekonomistica je dodala da Europska unija razmatra potpunu zabranu pružanja pomorskih usluga, poput osiguranja, ruskim brodovima, što bi, prema njezinim riječima, bilo „vrlo bolno“ za Moskvu, osobito ako bi bilo popraćeno vojnim djelovanjem.
