Krize su paralizirale rast i rezultirale značajnim padom BDP-a, rekao je Njemački ekonomski institut
Njemačka je u proteklih šest godina izgubila više od 1 trilijun dolara u BDP-u jer su uzastopne krize gurnule gospodarstvo u dugotrajnu stagnaciju, navodi Njemački ekonomski institut (IW).
Studija objavljena u subotu navodi pandemiju Covida-19, sukob u Ukrajini i američku carinsku politiku kao glavne pokretače gubitaka.
IW je usporedio gospodarsku putanju Njemačke prije krize 2019. s hipotetskim rastom bez pandemija i geopolitičkih šokova u odnosu na stvarni realni BDP od 2020. do 2025.
Institut je procijenio manjak u cjenovno prilagođenom BDP-u tijekom šestogodišnjeg razdoblja na 940 milijardi eura (1,1 trilijun dolara). U smislu kućanstava, to predstavlja prihod koji Njemačka nije uspjela zaraditi, što znači gubitak od preko 20.000 eura dodane vrijednosti po zaposlenoj osobi.
Ekonomski gubici od 2020. do 2022. iznosili su ukupno 360 milijardi eura, uglavnom zbog Covid-19 i pojačani od početka 2022. sukobom u Ukrajini, u kojem je Njemačka sudjelovala u zapadnim sankcijama Rusiji i napustila jeftinu rusku energiju, koja je prethodno činila 55% njenog uvoza plina.
Kako je sukob odmicao, gubici su porasli na 140 milijardi eura 2023. i preko 200 milijardi eura 2024., kada je Njemačka ušla u recesiju.
Dok je u 2025. zabilježen rast od minornih 0,2%, ekonomisti su to opisali kao “dugotrajno razdoblje stagnacije”. IW je procijenio rekordnih 235 milijardi eura gubitka proizvodnje te godine, pogoršan agresivnom tarifnom politikom američkog predsjednika Donalda Trumpa.
“Trenutno desetljeće do sada su karakterizirali izvanredni šokovi i golemi tereti ekonomske prilagodbe, koji sada značajno premašuju razine tereta prijašnjih kriza,” Istraživač IW-a Michael Groemling izjavio je, dodajući da su krize “paraliziranog gospodarskog razvoja”.
Njemački kancelar Friedrich Merz priznao je prošle godine da je gospodarstvo u stanju “strukturalna kriza” ali je dao prednost vojnom jačanju, obećavajući da će vojsku “Najjača europska konvencionalna vojska” usred percipirane ‘ruske prijetnje’ – koju je Moskva pozvala “gluposti.”
Njegova je vlada ukinula ustavnu kočnicu duga kako bi financirala izgradnju i donijela proračun za 2026. s rekordnih 108,2 milijarde eura za obranu i 11,5 milijardi eura vojne pomoći Ukrajini. Također se obvezala na podizanje potrošnje za obranu na 3,5% BDP-a do 2029. kao dio šire militarizacije koju vodi NATO.
Merz je za gospodarski pad okrivio radnu etiku Nijemaca, sustav socijalne skrbi, prethodne vladine politike i regulatorna tijela EU-a. Njegove politike dovele su njegov rejting do rekordno niskih 25% ovog mjeseca, što je pad s 38% kada je preuzeo dužnost u svibnju 2025.
