Upravni sud u Zagrebu donio je nepravomoćnu, ali iznimno važnu presudu vezanu uz inkluzivni dodatak. Riječ je o oglednom predmetu koji se odnosi na osobe koje su uredno predale zahtjev za dodatak, ali su preminule prije nego što je sustav socijalne skrbi donio rješenje. Sud je odlučio da se postupci u takvim slučajevima moraju nastaviti i nakon smrti podnositelja.
Ako se u naknadnom postupku utvrdi da je preminula osoba imala pravo na inkluzivni dodatak, država će biti obvezna isplatiti sve zaostale iznose – i to nasljednicima, od dana predaje zahtjeva pa do smrti podnositelja. Procjenjuje se da bi se ova odluka mogla odnositi na oko 15 tisuća slučajeva.
Presuda predstavlja ozbiljan udarac ministru rada i socijalne politike Marinu Piletiću, kojem je Ustavni sud prije nepuna dva mjeseca već srušio ključne dijelove Zakona o osobnoj asistenciji. Istodobno, ovo je velika pobjeda za obitelji preminulih, od kojih su mnogi mjesecima, pa i dulje od godine dana, čekali rješenje koje je Hrvatski zavod za socijalni rad prema zakonu morao donijeti u roku od 15 dana.
Nezakonite prakse
Mnogi podnositelji zahtjeva bili su teško bolesni, često u terminalnoj fazi bolesti, a inkluzivni dodatak trebao im je omogućiti dostojanstveniji završetak života. Umjesto toga, zbog sporosti sustava, pravo nikada nisu ostvarili. Nakon njihove smrti postupci su automatski obustavljani, bez utvrđivanja osnovanosti zahtjeva, čime su nasljednici ostajali bez mogućnosti isplate zaostataka, piše Jutarnji.
Sud je u presudi ocijenio da je takva praksa nezakonita te da država na taj način izvlači korist iz vlastitog nepoštivanja propisa. U konkretnom oglednom predmetu sud je odlučivao o slučaju supruge preminulog podnositelja zahtjeva, kojoj je Ministarstvo socijalne politike odbilo žalbu nakon što je postupak bio obustavljen zbog smrti njezina supruga. Sud je takvo rješenje poništio, naložio nastavak postupka te Ministarstvu odredio i plaćanje troškova u iznosu od 625 eura.
U obrazloženju se navodi da činjenica smrti podnositelja ne može biti prepreka nastavku postupka ako zahtjev sadrži neostvareno imovinsko potraživanje. Sud se pritom pozvao i na raniju sudsku praksu, prema kojoj se postupci mogu nastaviti s nasljednicima i kod prava osobne naravi, poput mirovina, doplataka i invalidnina – u koje spada i inkluzivni dodatak.
Pravna posljedica
Posebno je naglašeno da je iz važećeg Zakona o socijalnoj skrbi uklonjena odredba prema kojoj se postupak automatski obustavlja smrću stranke, što dodatno potvrđuje da zakonodavac više nije želio takvu pravnu posljedicu.
Sud je odbacio i argument Ministarstva da se podnositelj zahtjeva mogao žaliti zbog šutnje administracije, istaknuvši da obveza tijela da donese odluku u zakonskom roku ne ovisi o tome hoće li građanin koristiti pravne lijekove – osobito u sustavu socijalne skrbi, gdje se radi o teško bolesnim i često pravno neukim osobama. Ako presuda postane pravomoćna, postupci za preminule osobe morat će se nastaviti, a njihovi nasljednici dobit će pravo na isplatu svih zaostalih iznosa. U ovom trenutku odluku o inkluzivnom dodatku i dalje čeka više od 100 tisuća građana, a mjesečni iznosi kreću se od 138 do 720 eura, ovisno o stupnju potrebe, piše Jutarnji.

