Vlada Sjedinjenih Američkih Država optužila je Kinu da je posljednjih godina potajno provela najmanje jedno „nuklearno testiranje s mjerljivim eksplozivnim učinkom“, unatoč službeno proglašenom moratoriju na takve aktivnosti. Prošle je godine američki predsjednik Donald Trump najavio planove za ponovno pokretanje nuklearnih testiranja „na ravnopravnoj osnovi“ s Kinom i Rusijom, no i dalje nije jasno što bi to konkretno značilo niti koje su mjere u tom smjeru poduzete. Ove nove optužbe o testiranju pojavljuju se u trenutku kada američki dužnosnici nastavljaju pozivati na sklapanje novog sporazuma o kontroli nuklearnog naoružanja koji bi uključivao Kinu, a koji bi trebao naslijediti sporazum New START s Rusijom, čije je važenje isteklo jučer.
„Mogu otkriti da je vlada Sjedinjenih Američkih Država svjesna činjenice da je Kina provela nuklearna eksplozivna testiranja, uključujući pripreme za testove s unaprijed određenim snagama u rasponu od nekoliko stotina tona“, izjavio je Thomas DiNanno, podtajnik za kontrolu naoružanja i međunarodnu sigurnost, u govoru održanom prije nekoliko dana na Konferenciji o razoružanju u Ženevi. „Narodnooslobodilačka vojska Kine (PLA) nastojala je prikriti testiranja zamagljivanjem tragova nuklearnih eksplozija jer je bila svjesna da takvi testovi krše obveze preuzete sporazumima o zabrani testiranja.“
Kina je potpisnica Ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa (CTBT), ali ga nikada nije ratificirala. Isto vrijedi i za Sjedinjene Američke Države. Obje su zemlje proglasile jednostrane moratorije na nuklearna testiranja koja proizvode eksplozivni učinak. CTBT ne zabranjuje subkritična testiranja, koja ne uključuju potpunu nuklearnu reakciju. Posljednje priznato kinesko nuklearno testiranje na kritičnoj razini provedeno je 1996. godine, dok su Sjedinjene Američke Države takav test posljednji put provele 1992. godine.
No longer constrained by the political-military circumstances of 2010 and the treaty they yielded and in response to the destabilizing behavior of these other countries, the United States can now finally take steps…to strengthen deterrence on behalf of the American people and…
— Under Secretary of State Thomas G. DiNanno (@UnderSecT) February 6, 2026
Nuklearna testiranja
„Kina je primjenjivala tehniku razdvajanja, metodu smanjenja učinkovitosti seizmičkog nadzora, kako bi prikrila svoje aktivnosti pred svijetom“, dodao je DiNanno. „Kina je 22. lipnja 2020. provela jedno takvo nuklearno“, istaknuo je.
Glavni mehanizam verifikacije Ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa (CTBT) jest globalna mreža stotina seizmičkih nadzornih postaja.
Inače, posljednje službeno nuklearno testiranje u Rusiji provedeno je 1990. godine, neposredno prije raspada Sovjetskog Saveza. Ujedinjena Kraljevina, Francuska, Indija i Pakistan također su tijekom 1990-ih u različitim razdobljima provodili nuklearna testiranja s eksplozivnim učinkom. Sjeverna Koreja jedina je država za koju je poznato da je takva testiranja provodila nakon 2000. godine, detoniravši pet naprava u zasebnim slučajevima između 2006. i 2017. godine.
Američke optužbe
Američki State Department u svojem najnovijem redovitom međunarodnom izvješću o poštovanju sporazuma o kontroli naoružanja, objavljenom u travnju 2025. godine, nije naveo nikakvo kinesko nuklearno testiranje. U tom se izvješću, međutim, ponavljaju ranije američke optužbe da je Rusija sudjelovala u superkritičnim nuklearnim testiranjima, čime je prekršila svoje obveze prema više ugovora o zabrani testiranja, što je DiNanno također istaknuo u današnjem govoru. Rusija je potpisnica CTBT-a i ranije ga je ratificirala, no ruski predsjednik Vladimir Putin opozvao je tu ratifikaciju 2023. godine nakon što je državni parlament, odnosno Duma, donio zakon kojim je takva odluka odobrena.
Godišnje izvješće Pentagona Kongresu o razvoju kineskih vojnih sposobnosti, objavljeno u prosincu 2025. godine, također ne spominje kineska nuklearna testiranja.
Kina je već godinama uključena u opsežno širenje svojega nuklearnog arsenala, kako u pogledu broja bojevih glava tako i sustava za njihovu isporuku, što je bilo jasno prikazano na vojnoj paradi održanoj u Pekingu prošlog rujna. To širenje obuhvaća izgradnju velikih novih polja silosa za interkontinentalne balističke projektile te razvoj sustava koji uključuje lansiranje hipersoničnog kliznog vozila sposobnog nositi nuklearno oružje u orbitu, među ostalim novim sposobnostima. Vlada Sjedinjenih Američkih Država procjenjuje da Kina trenutačno raspolaže s oko 600 bojevih glava u svojem arsenalu, no očekuje se da će se taj broj povećati na 1.000 do 2030. godine te na 1.500 do 2035. godine.
The DF-61 Intercontinental Ballistic Missile is shown together with other nuclear missiles including JL-1, JL-3, DF-61 and DF-31BJ. Together, they are for land, air and sea operations. https://t.co/x2KWv2tR6h pic.twitter.com/fCQMpLPsZ1
— Patrick in China (@PatrickZhengCHN) September 3, 2025
Ruski arsenal
Također valja istaknuti da se općenito procjenjuje kako Sjedinjene Američke Države i Rusija raspolažu s približno 4.000 bojevih glava svaka. Prema podacima think tanka Federacije američkih znanstvenika (FAS) iz Washingtona, D.C., broj američkih bojevih glava posljednjih se godina smanjuje, dok ruski arsenal bilježi rast.
Američke administracije nastoje uspostaviti novi režim kontrole nuklearnog naoružanja koji bi uključivao i Kinu. Dosadašnji su se pregovori uglavnom usredotočivali na bilateralne sporazume s Rusijom, odnosno prije toga sa Sovjetskim Savezom. Najnoviji među tim sporazumima, New START, istekao je prije četiri dana prema predviđenom roku, nakon što je iskorišteno jednokratno petogodišnje produljenje. I dalje postoje nepotvrđena izvješća da bi Sjedinjene Američke Države i Rusija mogle raditi na privremenom i pravno neobvezujućem aranžmanu kojim bi se barem na određeno vrijeme zadržala ograničenja predviđena sporazumom New START, piše The War Zone.
„Sporazum New START potpisan je 2010. godine i njegova ograničenja u pogledu broja bojevih glava i lansirnih sustava više nisu relevantna u 2026. godini, u trenutku kada jedna nuklearna sila širi svoj arsenal u razmjerima i brzinom kakvi nisu viđeni više od pola stoljeća, dok druga i dalje održava i razvija širok spektar nuklearnih sustava koji nisu ograničeni odredbama sporazuma New START“, poručio je DiNanno.
