Njemačka priprema nove mjere za borbu protiv ilegalnih migracija i pooštravanje uvjeta za dobivanje njemačkog državljanstva. Prema medijskim izvješćima, vlada planira uvesti strože kontrole na granicama i ukinuti državljanstvo osobama koje pozivaju na uspostavu kalifata, šerijatskog zakona ili počine antisemitske zločine, čak i ako već posjeduju njemačku putovnicu.
Bruxellesska podružnica CDU-a planira na stranačkoj konferenciji u Stuttgartu sredinom veljače donijeti rezoluciju prema kojoj bi se tražitelji azila koji dolaze iz sigurnih trećih zemalja mogli odmah vraćati na vanjske granice EU, bez daljnjih provjera. Za provedbu te mjere bila bi potrebna pravno obvezujuća uredba EU i dodatni protokol koji bi osigurao sukladnost s Europskom konvencijom o ljudskim pravima, navodi Fenix Magazin.
Usto, uvjeti za naturalizaciju trebat će biti stroži. Osim bolje razine njemačkog jezika, potencijalni državljani morat će imati najmanje pet godina života bez socijalne pomoći, legalan boravak u zemlji najmanje sedam godina te čist kazneni dosje. Znanje jezika trebalo bi biti dokumentirano certifikatom i potvrđeno usmenim testom, kako bi se spriječila zlouporaba certifikata.
Moguć gubitak državljanstva
Oni koji su već naturalizirani i koji sudjeluju u demonstracijama ili aktivnostima koje promiču šerijatski zakon, kalifat ili antisemitizam, mogli bi izgubiti njemačko državljanstvo. Slična pravila primjenjivala bi se i na osobe s dvojnim državljanstvom koje počine te prekršaje.
Uz mjere vezane uz državljanstvo, Njemačka želi dosljedno prekinuti boravak odbijenih tražitelja azila i izbjeglica u zemljama gdje su ratovi završili. „Njemačka vlada i EU već poduzimaju korake u borbi protiv ilegalnih migracija, a sada se radi o podizanju tih mjera na višu razinu“, rekao je Tim Peters iz CDU-a u Bruxellesu.
Podaci Europske agencije za azil (EUAA) pokazuju da je broj novih zahtjeva za azil u EU, Norveškoj i Švicarskoj u prvih šest mjeseci 2025. pao za 23 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Njemačka više nije zemlja s najviše tražitelja azila; najviše zahtjeva došlo je u Francuskoj (78.000), Španjolskoj (77.000), a Njemačka je bila treća s 70.000 novih zahtjeva. Pad u Njemačkoj bio je najveći – 43 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Najveća skupina podnositelja zahtjeva sada su Venezuelanci (49.000), zatim Afganistanci (42.000) i Sirijci (25.000). Promjene se dijelom pripisuju političkim događanjima u Siriji, ali i migracijskim trendovima koji se koncentriraju na zemlje s jezičnom i kulturnom povezanošću.
