Iako se radi o svega nekoliko potvrđenih slučajeva, vijesti o ponovnoj pojavi Nipah virusa u Indiji potaknule su zabrinutost među zdravstvenim stručnjacima. Riječ je o rijetkom, ali iznimno smrtonosnom virusu koji se već godinama nalazi na popisu bolesti koje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pomno prati.
Novi slučajevi pojavili su se u saveznoj državi Zapadni Bengal, a stručnjaci pozivaju na oprez i pojačanu svijest o načinu prijenosa te bolesti. U siječnju 2026. Indija je prijavila dva nova slučaja zaraze Nipah virusom. Prema dostupnim informacijama, stanje jednog pacijenta se poboljšava, dok je drugi u kritičnom stanju i prima intenzivnu medicinsku skrb.
Iako broj oboljelih nije velik, zabrinutost je opravdana jer se radi o zoonotskom virusu s visokom stopom smrtnosti – između 40 i 75 %. “Ako se zarazite Nipah virusom, situacija je ozbiljna”, upozorava dr. William Schaffner, profesor infektivnih bolesti na Vanderbilt Universityju u SAD-u, za Medical News Today. “Virus može uzrokovati encefalitis s visokom smrtnosti, a čak i preživjeli pacijenti često imaju trajne neurološke posljedice.”
Kako se ovaj virus prenosi?
Prirodni rezervoar Nipah virusa su voćni šišmiši iz porodice Pteropodidae, poznati i kao “leteće lisice”. Oni sami ne obolijevaju, ali virus se može prenijeti na druge životinje, poput svinja i konja.
Ljudi se najčešće zaraze konzumacijom voća ili proizvoda od voća kontaminiranih slinom ili urinom zaraženih šišmiša. Zabilježeni su i prijenosi s čovjeka na čovjeka, osobito pri bliskom kontaktu. WHO procjenjuje da je trenutačni rizik širenja virusa umjeren na lokalnoj razini, a nizak na nacionalnoj i globalnoj, jer dosad nisu zabilježeni slučajevi izvan Indije.
Stručnjaci ističu da izbijanja Nipah virusa imaju sezonski karakter, najčešće od prosinca do svibnja. “Tijekom zimskih mjeseci šišmiši prolaze kroz razdoblje razmnožavanja i nutritivnog stresa zbog manjka prirodne hrane”, objašnjava dr. Prem Prakash, istraživač s Meharry Medical Collegea, te dodaje: “Zbog toga češće izlučuju virus i približavaju se voćnjacima koje je zasadio čovjek.”
Hladnije vrijeme dodatno pogoduje duljem opstanku virusa u okolišu, čime se povećava rizik prijenosa putem kontaminiranog voća ili površina. Masovna deforestacija također tjeraju šišmiše bliže ljudskim naseljima.
Kako se zaštititi?
Najveća poznata epidemija Nipah virusa dogodila se 1998. godine u Maleziji, u selu Kampung Sungai Nipah. Zarazilo se oko 300 uzgajivača svinja, a više od 100 je preminulo. Tada još nije bilo poznato da su voćni šišmiši glavni prijenosnici. Svinje su konzumirale voće kontaminirano virusom, a milijuni svinja su eutanazirani kako bi se spriječilo daljnje širenje.
“Taj događaj skrenuo je veliku pažnju javnog zdravstva na Nipah virus”, kaže dr. Schaffner, dodajući da su manja izbijanja povremeno zabilježena u Indiji i drugim zemljama jugoistočne Azije.
Osnovne mjere prevencije uključuju redovito pranje ruku sapunom i vodom, ozbjegavanje kontakta sa šišmišima, svinjama i zaraženim osobama, preporuka je ne konzumirati sirovi sok od datuljine palme, a ako ga koristite, prethodno ga prokuhajte
U pogođenim područjima vlasti postavljaju mreže na stabla palmi i zaštitne pokrove na posude za sakupljanje soka kako bi spriječile pristup šišmišima. Osobe koje rade sa životinjama trebaju provoditi strogu biosigurnost: odvajanje svinja od voćaka, izolaciju bolesnih životinja te korištenje osobne zaštitne opreme. Zdravstveni djelatnici moraju se pridržavati stroge kontrole infekcije kako bi spriječili prijenos s čovjeka na čovjeka.
Cjepivo ne postoji
Trenutno ne postoji odobreno cjepivo ni specifičan lijek za Nipah virus. Liječenje se svodi na simptomatsku terapiju i potporu, uključujući kisik, mehaničku ventilaciju i kontrolu oticanja mozga.
Ipak, postoje ohrabrujući pomaci: Sveučilište u Oxfordu pokrenulo je kliničko ispitivanje druge faze cjepiva u Bangladešu, a razvijaju se i eksperimentalna monoklonska antitijela. WHO je Nipah virus uvrstila među prioritetne bolesti za istraživanje i razvoj zbog potencijala za ozbiljne epidemije.
Iako Nipah virus ima potencijal za ozbiljne epidemije, stručnjaci smatraju da je rizik šireg širenja nizak. Za razliku od COVID-19, zaražene osobe uglavnom imaju teške simptome i rijetko se slobodno kreću među ljudima. WNe očekuju se nove karantene,“ zaključuje dr. Schaffner. “Ovo su rijetki i izolirani događaji”, dodaje.
Dobra vijest je da je najnovije izbijanje u Indiji uspješno je obuzdano praćenjem kontakata, testiranjem i izolacijom, bez daljnjeg širenja bolesti.
