Izraelski dužnosnici za obranu nedavno su svojim američkim kolegama rekli da iranski program balističkih projektila predstavlja egzistencijalnu prijetnju te da je Jeruzalem spreman djelovati jednostrano ako bude potrebno. Prema sigurnosnim izvorima koje citira Jerusalem Post, izraelske namjere da razoružaju iranske sposobnosti po pitanju projektila i proizvodne infrastrukture u posljednjih su nekoliko tjedana jasno izražene u nizu susreta na visokoj razini.
Vojni dužnosnici iznijeli su operativne koncepte, uključujući napade na ključna proizvodna postrojenja. „Rekli smo Amerikancima da ćemo udariti sami ako Iran prijeđe crvenu liniju koju smo postavili za balističke projektile“, rekao je izvor, dodajući da Izrael još nije dosegnuo tu granicu, ali kontinuirano prati razvoj događaja u Iranu. Dužnosnici su naglasili da Izrael zadržava slobodu djelovanja i istaknuli da neće dopustiti Iranu da obnovi strateške sustave na razini koja prijeti postojanju Izraela.
Jedan obrambeni dužnosnik opisao je trenutnu situaciju kao „povijesnu priliku“ da se zada značajan udarac iranskoj infrastrukturi projektila i neutraliziraju aktivne prijetnje Izraelu i susjednim državama. Tijekom nedavnih razgovora, Izrael je također predstavio planove za ciljanje dodatnih objekata povezanih s programom razvoja projektila.
Izraelski dužnosnici zabrinuti zbog Trumpa
Nekoliko dužnosnika izrazilo je zabrinutost da bi američki predsjednik Donald Trump mogao usvojiti model ograničenog udara, sličan nedavnim američkim operacijama protiv Huta u Jemenu, što bi, kako se boje, moglo ostaviti kritične iranske sposobnosti netaknute. „Brine nas da bi mogao odabrati nekoliko ciljeva, proglasiti uspjeh i ostaviti Izrael da se nosi s posljedicama, baš kao s Hutima“, rekao je drugi vojni dužnosnik, dodajući da djelomične mjere neće ukloniti osnovnu prijetnju. Naime, namjere Sjedinjenih Država prema Iranu još uvijek nisu jasne izraelskoj sigurnosnoj zajednici, iako se premijer Benjamin Netanyahu priprema za sastanak s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u Washingtonu ovog tjedna. Izvori iz Izraela kazali su da su nedavne rasprave s američkim dužnosnicima, uključujući izaslanike Stevea Witkoffa i Jareda Kushnera, pokazale široku usklađenost oko problema koji predstavlja iranski režim, operativnih ciljeva i željenih ishoda.
Istaknuli su da Izrael raspolaže značajnim obavještajnim podacima i nedavnim operativnim iskustvom iz 12-dnevnog izravnog sukoba s Iranom te dodatnih napada unutar iranskog teritorija u protekle dvije godine. Ograničeni američki potez koji započne, ali ne dovrši akciju, bio bi gotovo jednako štetan kao i potpuni izostanak akcije, navode. U takvom scenariju Iran bi mogao tvrditi da je izdržao protiv američkih i izraelskih snaga, izaći ojačan i provoditi regionalnu agendu preko granica u obliku prijetnji naftnoj infrastrukturi susjednih zemalja. To bi moglo proširiti geopolitički utjecaj Teherana kroz njegovu mrežu posrednika.
Nedavni signali iz regionalnih država naglasili su ovu točku. Saudijska Arabija, Bahrein, Ujedinjeni Arapski Emirati, pa čak i Katar, pritisnuli su Washington da prioritet pruži pregovorima. Međutim, ti pozivi vjerojatno odražavaju dubok strah od iranske odmazde i dugogodišnju ovisnost o sigurnosnim kalkulacijama osjetljivima na Teheran, a ne simpatije prema Iranu.
Iranski čelnici procjenjuju štetu u mogućem ratu
U Iranu čelnici pokušavaju procijeniti moguću štetu koju bi im SAD mogao nanijeti u ratu, istovremeno testirajući granice fleksibilnosti u pregovorima. Režim ne želi kapitulirati pred Sjedinjenim Državama, ali također nastoji izbjeći gubitak moći, što potiče pregovore usmjerene na očuvanje ključne imovine. Neki od tih resursa možda se već premještaju pod zemlju kako bi se osigurao brz oporavak nakon udara.
Izrael vidi kako djeluje iranska doktrina posrednika, pozivajući se na Hezbollah tijekom Libanonskog rata 2006. i Hamas tijekom operacije „Zaštitni rub“, gdje je preživjela podzemna infrastruktura predstavljana kao „pobjeda“. Sličan pristup mogao bi Teheranu omogućiti da proglasi uspjeh nakon bilo kakvog ograničenog sukoba. Izrael je prenio da je spreman za više scenarija i postavio crvenu liniju prema iranskoj balističkoj raketnoj snazi. „Još nismo tamo“, rekli su obrambeni dužnosnici, ali procjenjuju da Iran trenutno posjeduje oko 1.800 raketa i 60–80 lansirnih sustava.
Značajan porast prisilio bi na odluke u Jeruzalemu, što je poruka koju Netanyahu namjerava naglasiti u Washingtonu. Izrael je u protekle dvije godine djelovao barem dva puta unutar Irana i zadržava tu sposobnost, napomenuli su dužnosnici. Konačna odluka, međutim, leži u Bijeloj kući i kod Trumpa. Za sada, kažu Izraelci, nitko ne može sa sigurnošću predvidjeti njegovu odluku.
