Poslodavci okupljeni u Ekonomsko-socijalnom vijeću (ESV) najavili su pokretanje inicijative kojom traže da se trajanje bolovanja koje ide na teret poslodavca smanji s dosadašnja 42 na 15 dana. Iz Zavoda za zdravstveno osiguranje (ZZO) upozoravaju kako bi usvajanje takvog prijedloga moglo imati ozbiljne financijske posljedice koje bi se odrazile na rad zdravstvenih ustanova, prenosi RTV HB.
Iz Zavoda za zdravstveno osiguranje Hercegovačko-neretvanske županije ističu kako bi takva promjena predstavljala snažan financijski udar na njihov proračun. Zavod se već suočava s financijskim izazovima, s obzirom na to da je prošle godine, uslijed smanjenja stope doprinosa za zdravstveno osiguranje za dva postotna boda, zabilježen manjak prihoda od oko milijun konvertibilnih maraka. Situaciju dodatno otežavaju povećanje minimalne plaće, ali i evidentan porast broja oboljelih od teških bolesti.
Statistički podaci upućuju na značajan rast troškova bolovanja koja padaju na teret Zavoda. Tijekom 2024. godine za refundiranje naknade plaće zbog bolovanja duljeg od 42 dana izdvojeno je više od 3,3 milijuna KM. Taj je iznos u 2025. godini porastao na čak 5,9 milijuna KM, dok je za tekuću godinu planirano šest milijuna KM, uz očekivanje da će ta sredstva biti dostatna.
Kada je riječ o mogućim zlouporabama sustava, iz Zavoda pojašnjavaju da su dugotrajna bolovanja, odnosno ona dulja od 42 dana, u nadležnosti liječničkog povjerenstva, zbog čega je prostor za manipulacije ograničen. S druge strane, bolovanja kraća od 42 dana Zavod kontrolira isključivo na zahtjev poslodavca.
Propisi nalažu da se u slučaju utvrđivanja neopravdanosti bolovanja sankcioniraju i zdravstvena ustanova i liječnik koji je bolovanje odobrio. Ipak, u Zavodu navode kako se takvi slučajevi u praksi rijetko bilježe.
