Krajem siječnja zaposlenici Hidroelektrane na Neretvi započeli su s uklanjanjem otpada nakupljenog uz branu Hidroelektrane Jablanica. Prema procjenama, riječ je o oko 500 kubnih metara plutajućeg nanosa, od čega je do sada uklonjeno približno 100 kubnih metara. Radovi su u jednom razdoblju bili obustavljeni zbog, kako je navedeno, tehničkih preduvjeta rada i velike količine otpada, a njihov nastavak planiran je za danas.
Nakon obilnih oborina u proteklom razdoblju velike količine otpada nakupile su se uz branu HE Jablanica. Većina otpada koncentrirana je neposredno uz branu, dok je ostatak raspoređen duž cijele površine jezera. Iz podružnice HE na Neretvi kazali su kako su zbog rasta kote Jablaničkog jezera bili prisiljeni manipulirati evakuacijskim organima, odnosno klapnama na brani HE Jablanica, piše BHRT.
“Zbog otvorenih preljevnih organa rad na čišćenju akumulacije uz branu nije siguran te je oprema za čišćenje plutajućeg nanosa s brane HE Jablanica prebačena na branu HE Grabovica, kako bi se pristupilo čišćenju akumulacije HE Grabovica. Početak radova planiran je za utorak, 10. veljače 2026. godine”, naveli su iz Elektroprivrede BiH.
Vlasnik ribogojilišta na Drežanjki ističe kako kruti otpad nanosi veliku štetu ribljem fondu. Navodi da je prošle godine, nakon poplava, u ribnjaku imao više od 500 kubnih metara krutog otpada te da je čišćenje morao obaviti sam. Dodaje kako hidroelektrane čiste isključivo otpad koji se nakupi do same brane.
“Te grane ulaze u mreže, trgaju ih i tada nastaje problem jer riba bježi, imamo štetu, a nema se kome naplatiti. Ako nije proglašena elementarna nepogoda, ne dobiješ ništa. Ako jest, isplate nešto malo, a ostatak moraš jednostavno otpisati”, rekao je Enver Omerović, vlasnik ribogojilišta.
S njim se slaže i potpredsjednik Udruge sportskih ribolovaca “Neretva 1933”, koji upozorava da šteta za riblji fond može biti velika. Pojašnjava kako se mlađ i sitnija riba može zapetljati u otpad, ozlijediti se, čime se smanjuje njezin prirast. Dodatni problem je što se u otpadu nalaze materijali biljnog i životinjskog podrijetla, koji trule i uzrokuju uginuće ribe.
“Bakterije koje se tada pojavljuju troše kisik iz vode i to izravno utječe na riblji fond. Riba postaje troma, slabije se kreće, slabije se hrani i povlači se u dublje vode”, upozorio je Neđad Selimotić, potpredsjednik Udruge sportskih ribolovaca “Neretva 1933”.
Selimotić je uputio apel svima koji mogu pomoći da se uključe u rješavanje ovog problema te dodao kako bi hidroelektrane trebale češće uklanjati otpad kako ne bi dolazilo do njegova nakupljanja.
