Korupcija u Hrvatskoj već godinama nije apstraktan pojam iz izvješća međunarodnih organizacija, nego tema koja se izravno veže uz svakodnevni život građana. Od sporih sudova i skupih javnih projekata do nepovjerenja u institucije i politike koje se teško mijenjaju, percepcija korupcije snažno oblikuje osjećaj pravednosti i sigurnosti u društvu. Upravo zato novi podaci Transparency Internationala ponovno otvaraju pitanje gdje se Hrvatska stvarno nalazi i u kojem smjeru ide.
Prema najnovijem izvješću organizacije Transparency International, Indeks percepcije korupcije za 2025. godinu potvrđuje da korupcija i dalje predstavlja jedan od ključnih problema u većini zemalja svijeta. Izvješće upozorava da slabljenje demokratskih mehanizama kontrole, pritisci na neovisne medije te ograničavanje djelovanja civilnog društva izravno smanjuju razinu transparentnosti i odgovornosti vlasti, čime se otvara prostor za širenje korupcije.
CPI rangira ukupno 182 države i teritorija prema percipiranoj razini korupcije u javnom sektoru na ljestvici od 0, što označava izrazito korumpirane sustave, do 100, što upućuje na vrlo visoku razinu transparentnosti. Globalni prosjek u 2025. godini pao je na 42 boda, a više od dvije trećine analiziranih zemalja ima rezultat ispod 50, što upućuje na sustavne probleme u funkcioniranju institucija diljem svijeta.
Hrvatska na 63. mjestu
Hrvatska je u ovogodišnjem izvješću ostvarila 47 bodova i zauzela 63. mjesto na ljestvici. Riječ je o nepromijenjenom rezultatu u odnosu na prethodnu godinu. Transparency International naglašava da je bodovni rezultat važniji od samog poretka, jer se mjesto na ljestvici može mijenjati ovisno o broju uključenih zemalja, dok bodovi jasnije pokazuju stvarnu razinu percipirane korupcije.
U europskom kontekstu Hrvatska se i dalje nalazi ispod prosjeka Europske unije, ali zadržava prednost u odnosu na većinu država jugoistočne Europe. Takav položaj upućuje na postojanje institucionalnih mehanizama koji funkcioniraju bolje nego u dijelu regije, ali i na činjenicu da napredak u borbi protiv korupcije stagnira.
Na vrhu globalne ljestvice ponovno se nalaze Danska i Finska, dok su na samom dnu Somalija i Južni Sudan. Podaci potvrđuju da su među najlošije rangiranim regijama istočna Europa, Bliski istok i dijelovi Afrike, gdje su pritisci na pravosuđe i medije posebno izraženi.
Srbija lošija od BiH
U regionalnoj usporedbi Hrvatska i dalje stoji znatno bolje od susjeda. Bosna i Hercegovina nalazi se na 109. mjestu s 34 boda, dok je Srbija na 116. mjestu s 33 boda. Time je Srbija prvi put rangirana lošije od BiH, što predstavlja značajnu promjenu.
Transparency International kao ključne razloge lošeg rezultata Srbije navodi slabo pravosuđe, političke pritiske na tužitelje i suce te netransparentno donošenje odluka vezanih uz velike javne i privatne investicije. Posebno se ističu pritisci na Tužiteljstvo za organizirani kriminal i zakonske promjene koje otežavaju borbu protiv korupcije na visokoj razini.
U regionalnom izvješću kao ilustracija netransparentnosti spominje se i slučaj takozvanog Glavnog stožera, u kojem je Vlada Srbije potpisala tajni ugovor sa stranim investitorom te ukinula zaštitu kulturnog dobra radi realizacije luksuznog hotelskog projekta.
U širem kontekstu, najnoviji podaci pokazuju da Hrvatska, unatoč brojnim unutarnjim slabostima i čestim kritikama javnosti, i dalje zadržava institucionalnu prednost u odnosu na veći dio regije. Istodobno, izostanak napretka u bodovima upozorava da borba protiv korupcije u Hrvatskoj stoji na mjestu, dok se problemi u susjednim zemljama dodatno produbljuju.
