Javna tribina „Znanstvenice koje oblikuju budućnost“ održana je jučer u Splitu u organizaciji stranke Centar, u povodu Međunarodnog dana žena i djevojaka u znanosti. U dvorani hotela Sia, ispunjenoj do posljednjeg mjesta, tri izvrsne znanstvenice, dr. sc. Iva Vrdoljak s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu, dr. sc. Natalija Dunić s Instituta za oceanografiju i ribarstvo te prof. dr. sc. Marita Brčić Kuljiš s Filozofskog fakulteta u Splitu, podijelile su svoje osobne i profesionalne puteve, izazove i poruke mladima.
Dr. sc. Iva Vrdoljak ispričala je kako je kao djevojčica željela proučavati morske pse, ali je kasnije, sagledavši realne mogućnosti ostanka u Hrvatskoj, odlučila ostati u fizici. Istaknula je kako je u šest godina znanstvenog rada promijenila tri institucije, što mnoge iznenađuje. „U Hrvatskoj još uvijek prevladava način razmišljanja da je posao nešto što se bira za cijeli život. U znanosti to nije tako, projekti završavaju i ide se dalje“, poručila je.
Posebno se osvrnula na važnost popularizacije znanosti. Zajedno s majkom, profesoricom fizike, vodi udrugu koja organizira znanstvene radionice za djecu i edukacije o klimatskim promjenama. Izrazila je zabrinutost što pojedini roditelji ne žele dati suglasnost da njihova djeca slušaju o klimatskim promjenama, jer ne vjeruju da one postoje. Kao jednu od promjena u znanstvenom sustavu, navela je potrebu za snažnijom međunarodnom evaluacijom projekata i rada znanstvenika.
U profesionalnom okruženju nije doživljavala prepreke zbog toga što je žena
Dr. sc. Natalija Dunić otkrila je kako je u fiziku ušla „iz dispeta“, nakon što joj je profesor u srednjoj školi rekao da to nije za nju. Danas se bavi istraživanjima mora i klimatskih procesa te naglašava važnost otvorenog dijeljenja podataka u znanosti, jer samo tako znanstvena saznanja mogu brže napredovati. Iako, kako kaže, u profesionalnom okruženju nije doživljavala prepreke zbog toga što je žena, izazove je više osjećala u sredini u kojoj je odrasla, gdje su se od nje češće očekivali „tradicionalni“ životni izbori, nego nastavak akademskog puta. Kao prva osoba s fakultetskim obrazovanjem u svojoj obitelji, doktorat doživljava kao veliki osobni, ali i širi društveni iskorak.
„Kad sam na brodu i radim istraživanja mora, nikad nisam pomislila ‘što mi ovo treba’. Ponekad je teže nositi se s kompleksnošću suradnje i komunikacije, ali i to je dio mog profesionalnog i životnog rasta“, zaključila je.
Prof. dr. sc. Marita Brčić Kuljiš govorila je o iskustvu žene u filozofiji, disciplini koja je tradicionalno bila izrazito muška. Prisjetila se znanstvenih konferencija na kojima je bila jedina žena te situacija u kojima su je sugovornici pokušavali svesti isključivo na „ženske“ ili feminističke teme, iako se njezin rad proteže mnogo šire. Kao djevojčica željela je biti poznata pjevačica, a do akademske karijere došla je postupno, kroz aktivan studentski angažman, vidljivost na fakultetu i kvalitetan diplomski rad. On joj je otvorio vrata asistentskog mjesta i kasnijeg doktorata.
U raspravi o obrazovnom sustavu istaknula je da u osnovnim i srednjim školama postoji sustav nadzora i mogućnost prijave nepravilnosti, dok je u visokom obrazovanju akademska autonomija izrazito velika i uvelike ovisi o osobnoj odgovornosti i profesionalnom integritetu pojedinca.
Sve tri znanstvenice složile su se da su upornost i znatiželja ključne osobine znanstvenog rada te su mladim djevojkama poručile da se ne daju obeshrabriti.Tribina je završila razgovorom s publikom i neformalnim druženjem, uz poruku da znanost treba sve talente i da je važno stvarati prostor u kojem djevojke i žene mogu razvijati svoje potencijale.
Moja reakcija na članak je…
