Dvije srednjovjekovne tvrđave gledaju jedna drugu preko rijeke Narve koja razdvaja Estoniju i Rusiju. No „Most prijateljstva“ između njih, izgrađen tijekom Hladnog rata, danas se na estonskoj strani nalazi iza bodljikave žice i redova betonskih protuoklopnih zapreka poznatih kao „zmajevi zubi“. „Naziv je pomalo ironičan“, rekao je za AFP regionalni zapovjednik granične policije Eerik Purgel.
Na estonskoj strani mosta vijori se zastava NATO-a uz estonsku i europsku. Ipak, raspoloženje je, kako je za AFP rekla gradonačelnica Narve Katri Raik, „sumorno“ dok se ruski rat u Ukrajini približava četvrtoj godišnjici. „Ovdje, na rubu Europe, rat se osjeća drukčije. Rusiju preko granice gledamo svaki dan.“
U blizini se postavlja i druga vrsta okidača. Prošlog rujna Europska komisija obilježila je otvaranje, kako je navela, najveće europske tvornice magneta od rijetkih zemnih elemenata u Narvi, namijenjene proizvodnji trajnih magneta za električna vozila, vjetroturbine i mikroelektroniku. Komisija je pritom priznala da više od 90 posto magneta koje EU uvozi dolazi iz Kine, prenosi Newsweek.
Narva na prvoj crti
Narva je tako postala simbol dviju velikih europskih ovisnosti, o američkoj vojnoj zaštiti i o kineskim opskrbnim lancima. To je jedan od podteksta ovogodišnje Sigurnosne konferencije u Münchenu, koja se održava od 13. do 15. veljače i okuplja čelnike iz više od stotinu zemalja.
Na mrežnoj stranici konferencije stoji upozorenje da je svijet ušao u razdoblje „politike razbijanja“. Narva se, neočekivano, našla na prvoj crti.
Za mnoge Europljane Narva predstavlja potencijalnu točku zapaljenja, mali pogranični grad s većinskim rusofonim stanovništvom koji bi, prema nekim strahovanjima, mogao postati baltička verzija Donbasa. AFP navodi da dio analitičara smatra kako bi grad mogao biti sljedeća meta predsjednika Vladimira Putina.
U Münchenu će se raspravljati i o promijenjenim transatlantskim odnosima. Prema izvješću pripremljenom za konferenciju, Europa je došla do bolne spoznaje da mora biti odlučnija i samostalnija jer se više ne može u potpunosti oslanjati na Ameriku predsjednika Donalda Trumpa u očuvanju liberalnog poretka nastalog nakon Drugog svjetskog rata.
S druge strane Atlantika, dio američke desnice Europu vidi kao bogat kontinent koji se predugo oslanjao na američke porezne obveznike. Nova američka strategija nacionalne sigurnosti poručuje da su završila vremena u kojima su Sjedinjene Države nosile teret globalnog poretka. Pod američkim pritiskom, osobito tijekom Trumpova mandata, europske članice NATO-a obvezale su se povećati izdvajanja za obranu na pet posto BDP-a do 2035. godine, u odnosu na raniji cilj od dva posto.
Ipak, ključna činjenica na koju Narva podsjeća nije samo demografska ili vojna, nego industrijska. Europska komisija priznaje da EU ne proizvodi rijetke zemne elemente te da 98 posto potreba za magnetima od rijetkih zemnih elemenata zadovoljava uvozom iz Kine.
Takvi magneti ključni su za energetski učinkovite elektromotore i generatore, koriste se u električnim automobilima, vjetroturbinama i robotici, ali i u suvremenim vojnim sustavima. Američki Ured za odgovornost vlade u izvješću iz 2024. upozorio je da su rijetki zemni elementi i drugi kritični materijali neophodni za nacionalnu sigurnost te da poremećaji u opskrbi nose visok rizik.
Rusi bez prava glasa
Narva je grad od oko 50 tisuća stanovnika. Otprilike polovica su estonski državljani, trećina ima rusko državljanstvo, a oko sedam tisuća ljudi nema državljanstvo. Ruski državljani i osobe bez državljanstva nemaju pravo glasa na lokalnim izborima. U školama se sve više nastava odvija na estonskom jeziku, iako većina stanovnika govori ruski.
Njemački politolog Carlo Masala upozorio je da uskraćivanje lokalnog biračkog prava ruskim državljanima može poslužiti kao alat ruske propagande, uz tvrdnje da su manjine ugrožene i da ih je potrebno zaštititi, ako treba i vojnim sredstvima.
Vojni omjeri također su nepovoljni za Estoniju. Ruska aktivna vojska procjenjuje se na oko 1,5 milijuna pripadnika, premda nije jasno koliki su gubici pretrpljeni u Ukrajini. Estonija raspolaže s oko 43 tisuće pripadnika pričuvnih snaga.
Napetosti se često odvijaju u sivoj zoni. Estonija navodi brojne povrede zračnog prostora od 2014. godine. U rujnu 2025. tri ruska borbena zrakoplova MiG-31 ušla su u estonski zračni prostor u blizini otoka Vaindloo na oko 12 minuta, ignorirajući radio kontakte.
Zabilježeni su i incidenti na tlu i moru. Estonija je 2024. optužila ruske granične službe da su uklonile navigacijske plutače postavljene na rijeci Narvi.
Finski zračni prijevoznik Finnair privremeno je obustavio letove za Tartu zbog ometanja GPS signala, što je estonski ministar vanjskih poslova opisao kao mogući hibridni napad. Estonija je također prijavila pokušaje ometanja nadzornih dronova te štetu na podmorskim kabelima koji povezuju Finsku i Estoniju.
Prema estonskim sigurnosnim službama, Rusija koristi i metode poput regrutiranja posrednika i sabotaža kako bi destabilizirala situaciju. U 2024. godini pritvoreno je deset osoba osumnjičenih za sabotaže po nalogu ruskih specijalnih službi.
Sve to čini Narvu više od udaljenog pograničnog grada. Ona postaje točka susreta europskih sigurnosnih ambicija i industrijskih planova, ali i mjesto na kojem bi eventualna kriza mogla imati posljedice ne samo za kredibilitet NATO-a, nego i za opskrbne lance o kojima Europska unija u velikoj mjeri ovisi.
