Europska unija neće pratiti eventualne američke investicije u Bosni i Hercegovini koje bi se temeljile na eksploataciji fosilnih goriva pa tako ni projekt plinovoda Južna interkonekcija, najavila je delegacija EU u Sarajevu potvrdivši kako se Bruxelles i Washington i na tom planu razlikuju u odnosu prema BiH.
Kako u četvrtak prenose banjolučke “Nezavisne novine”, Bruxelles je čvrsto na stajalištu da treba poduprijeti projekte koji se temelje na obnovljivim izvorima energije, a gradnja novih plinovoda ne spada u takve, prenosi Hina.
“Energetska politika EU temelji se na prelasku na čistu energiju i ostvarivanju cilja klimatske neutralnosti do 2050. Osim što je važan element procesa pristupanja EU, za Bosnu i Hercegovinu ovo također predstavlja značajnu priliku za modernizaciju energetskog sektora, privlačenje investicija i unapređenje dugoročne energetske sigurnosti“, stoji u očitovanju delegacije EU za BiH.
To je pojašnjenje uslijedilo dok se unutar BiH pokušavaju dogovoriti koraci kojima bi se osiguralo povezivanje s plinskom mrežom u Hrvatskoj kroz projekt Južna interkonekcija.
To bi značilo izgradnju novog plinovoda od Zagvozda u Hrvatskoj do Posušja u Hercegovini, koji bi se onda račvao prema Mostaru odnosno Novom Travniku.
BiH bi na taj način dobila pristup terminalu za ukapljeni plin na Krku odnosno mogućnost dobave tog energenta iz SAD, čime bi se prekinula trenutačna potpuna ovisnost o plinu iz Rusije. Procjena je kako je cijeli projekt vrijedan oko 500 milijuna eura, a cilj vlasti u BiH je da novi plinovod bude u funkciji do kraja 2027. godine.
Zakon o Južnoj interkonekciji parlament Federacije BiH usvojio je u siječnju 2025. uz izravno angažiranje tadašnjeg američkog veleposlanika u Sarajevu Michaela Murphyja, kojega je imenovao predsjednik Joe Biden. Nakon toga uslijedio je zastoj u provedbi zbog protivljenja HDZ-a BiH da projekt realizira tvrtka BH Gas iz Sarajeva, no ponovo se angažiralo američko veleposlanstvo pa je uz posredovanje predstavnika administracije Donalda Trumpa među političkim strankama postignut dogovor da se gradnja i upravljanje plinovodom prepusti nekoj od američkih privatnih tvrtki kojoj bi se dodijelila koncesija na najmanje 30 godina.
Zanimanje su do sada iskazali građevinski div Bechtel i malo poznata tvrtka AAFS Infrastructure and Energy LLC, koju vode osobe bliske Trumpovu krugu bliskih suradnika.
Delegacija EU izrijekom je potvrdila kako je to ne zanima i kako BiH ne može računati na financijsku potporu za projekte koji bi samo povećali dugoročnu ovisnost o fosilnim gorivima i bili protivni klimatskim ciljevima.
BiH se i sada u proizvodnji električne energije uvelike oslanja na fosilna goriva, a posebice ugljen, a od početka godine plaća posebnu pristojbu na temelju europskog Mehanizma za prilagodbu granica ugljika (CBAM). Time se oporezuje sve proizvedeno izvan EU u čijoj se proizvodnji emitirao ugljik.
EU u sklopu svoje klimatske politike prirodni plin tretira kao prijelazno rješenje i zamjenu za ugljen, no i njegova bi uporaba trebala prestati čim se uvede dovoljno obnovljivih izvora električne energije.
