Ministar Branko Bačić, na konferenciji za medije, predstavio je Zakon o priuštivom stanovanju, krovni zakon koji proizlazi iz Nacionalnog plana stambene politike RH donesenog u ožujku prošle godine. Plan ima cilj povećati dostupnost stanova, osigurati održivost stanovanja i bolje korištenje prostora.
“Htjeli smo donijeti dokument koji bi sveobuhvatno obuhvatio oblast stanovanja, jer je stanovanje osnovno ljudsko pravo, temelj obiteljskog i društvenog života. Htjeli smo riješiti to pitanje, tako da se ljudi kroz vlasništvo ili najam mogu ostvariti, jer znamo da je stanovanje jedna od temeljnih odrednica zasnivanja obitelji i životnog ostvarivanja”, rekao je Bačić.
Prema podacima Ministarstva i DZS-a, od ukupno 2,39 milijuna stambenih jedinica u Hrvatskoj, gotovo 595.000 je prazno, dok se oko 958.000 koristi za druge namjene.
Regionalna diferencijacija i priuštivost
“Hrvatskoj nedostaje 235.000 stambenih jedinica za sustav priuštivog stanovanja. Mi smo, uz Portugal, jedina zemlja u kojoj mladi najkasnije odlaze iz roditeljskog doma. Kućanstva u Hrvatskoj su najnapučenija u EU, s 34,3 posto napučenih kućanstava, što je dvostruko više od europskog prosjeka”, dodao je ministar.
Bačić je naglasio kako će zakon uvesti regionalnu diferencijaciju cijena. Primjerice, u Dubrovniku prosječni prihod omogućuje kupnju samo 3,2 kvadrata po osobi, dok se u Vukovaru može kupiti više od 20 kvadrata. Osnovica priuštivog stanovanja bit će 60 posto utvrđene cijene nekretnine u osmoj kategoriji regionalne razvijenosti.
Zakon donosi obavezni najam stanova u novim zgradama, a u zgradama s više od deset jedinica najmanje polovica stanova bit će namijenjena najmu. Za manje zgrade, svi stanovi moraju biti raspoloživi za najam. Granica otuđenja stanova podiže se na 35 godina, s iznimkama i pravom prvokupa APN-a i lokalne samouprave. Jedinice lokalne samouprave postaju glavni partneri u provedbi zakona, zajedno s APN-om i Ministarstvom, dok novi modeli financiranja idu u prilog budućim najmodavcima i vlasnicima stanova ili kuća.
Tko ima pravo na priuštivo stanovanje?
Prema ministru Bačiću, pravo na potpore i subvencije imaju hrvatski građani do 45 godina, obitelji s djecom, radnici u deficitarnim zanimanjima, ranjive skupine poput osoba s invaliditetom i umirovljenika, a prednost će imati i oni u prekarnom radu. Kriterij prihoda temelji se na 2,5 lokalnih medijalnih plaća za jednu osobu, uz dodatnih 50 posto za svaku sljedeću.
Bačić je istaknuo da je povrat poreza na kupnju prve nekretnine već polučio 4.138 zahtjeva, s prosječnom potporom od oko 9.000 eura. Program priuštivog najma pokazuje velik interes građana; primjerice, stan od 60 m² u Zagrebu za najam od 6-7 godina donosi prihod od 60 do 70 tisuća eura.
Zakon također omogućuje izgradnju neprofitnih stambenih zadruga i sufinanciranje komunalne infrastrukture te oslobađanje od komunalnog doprinosa, uz obvezu lokalnih zajednica da participiraju u projektima.
Gradnja i obnova
Bačić je objasnio da će do 2030. biti izgrađeno 8.000 stambenih jedinica, od čega 2.000 u potpomognutim područjima. Zakon predviđa obnovu pročelja i ugradnju liftova u zgradama, a JLS će moći pokretati vlastite projekte priuštivog stanovanja u suradnji s APN-om i Ministarstvom. Program će također podržati obnovu kuća i stambenih zgrada, posebno u područjima pogođenim potresom, kao i energetski učinkovitu rekonstrukciju objekata.
“Oslobađanje od komunalnog doprinosa, sufinanciranje gradnje i subvencije za infrastrukturu bit će osigurani iz proračuna i VFO-a 2028.-2034., a stanovanje će biti među prioritetima financiranja”, rekao je ministar.
Prema najavama ministra Bačića, Zakon o priuštivom stanovanju mogao bi već idući tjedan ući u Vladinu raspravu. S jasno definiranim kriterijima, regionalnim pristupom, subvencijama za najam i kupnju te planom za izgradnju 8.000 novih stambenih jedinica do 2030., Hrvatska kreće u jednu od najvećih reformi stanovanja u posljednjih nekoliko desetljeća, s ciljem olakšanja stambene situacije mladima, obiteljima i ranjivim skupinama.
