Danas je u novoj akciji USKOK-a uhićen gradonačelnik Nove Gradiške Vinko Grgić čime je nastavljen niz antikorupcijskih zahvata koji su obilježili posljednjih mjesec dana. Gotovo da nije prošao tjedan bez vijesti o uhićenjima, provođenju hitnih dokaznih radnji ili pokretanju istraga protiv lokalnih dužnosnika, poduzetnika ili osoba povezanih s javnim sektorom.
U relativno kratkom razdoblju pokrenuto je više akcija diljem zemlje, a broj obuhvaćenih osoba mjeri se desecima. Nameće se pitanje radi li se doista pojačani obračun s korupcijom ili je riječ o dojmu stvorenom koncentracijom nekoliko većih predmeta u kratkom vremenu?
Sigurnosni stručnjak Željko Cvrtila smatra da se na temelju mjesec dana teško mogu donositi konačni zaključci. “Čini mi se da je rad pojačan, ali teško je suditi na temelju tako kratkog razdoblja. Pravu sliku vidjet ćemo tek kad stignu godišnja izvješća. Trendovi se inače analiziraju na razini pet godina”, kaže Cvrtila. Prema njegovim riječima, određeni pomaci u kapacitetima policije i USKOK-a ipak su vidljivi. “Kapaciteti su sada prilično u redu. Neke su se stvari izmijenile u zakonodavstvu pa policija danas može raditi ono što nakon 2008. nije mogla. Ima tu još prostora za napredak, ali čini mi se da stvari idu u dobrom smjeru”, ocjenjuje. Drugim riječima, operativni dio sustava, policija i istražitelji, pokazuje veću učinkovitost nego ranijih godina. No, pitanje je što se događa nakon uhićenja i podizanja optužnica.
Ovdje je problem
Cvrtila kao ključni problem ističe pravosuđe. “Problem su sudski postupci koji traju godinama i minimalne kazne. Na sudu se moraju rješavati neke stvari. U protivnom, cijeli sustav gubi smisao”, upozorava. On podsjeća da se još prije petnaestak godina zalagao za osnivanje specijaliziranog suda za terorizam i organizirani kriminal. “Organizirani su takozvani uskočki sudovi, ali oni su i dalje pod istim predsjednicima i u okviru županijskih sudova. To neće riješiti problem”, smatra.
Prema njegovu prijedlogu, rješenje bi bilo centralizirati takve predmete na jednom mjestu, primjerice u Zagreb, i osigurati brza suđenja za najteže oblike kriminala i korupcije. “Tada bi se po ključnim predmetima vidjela prava efikasnost pravosuđa”, kaže. U sadašnjem sustavu, upozorava, dolazi do apsurdnih situacija. “Ako nekoga sudite za provalu u automobil, koga to zanima? Takvi se predmeti primjerice u SAD-u rješavaju za pet minuta. Sitna kaznena djela do pet godina zatvora brzo se procesuiraju. Kod nas se ključni predmeti, koji su važni za društvo, razvlače godinama”, naglašava.
Zbog toga svaka nova akcija USKOK-a, koliko god bila spektakularna u fazi uhićenja, u konačnici ovisi o sudskom epilogu. Bez pravomoćnih presuda i ozbiljnih sankcija, učinak na suzbijanje korupcije ostaje ograničen. Cvrtila ipak primjećuje da učestalost aktualnih akcija pokazuje jednu drugu činjenicu – da korupcije i kriminala i dalje ima. “Samo to što imamo ovoliko postupanja pokazuje da problem nije nestao”, kaže.
Posebno ističe lokalnu razinu vlasti kao područje povećanog rizika. „”ini mi se da se većina toga događa na lokalnoj razini. Još je Dinko Cvitan, kad je postao glavni državni odvjetnik, govorio da je najveći kriminal upravo tamo”, podsjeća Cvrtila. Na lokalnoj razini, objašnjava, koncentrirana je velika moć. Gradonačelnici i načelnici upravljaju zemljištima, proračunima, komunalnim poduzećima i raznim dozvolama. “To su lokalni šerifi koji raspolažu ogromnim resursima – novcem, zemljištem, utjecajem, GUP-ovima. U takvom sustavu uvijek postoji povećani rizik od zlouporabe”, kaže.
Porezna šteka
U tom kontekstu spominje i ulogu porezne uprave. “Porezna uprava trebala bi imati snažniju nadzornu funkciju. Tu ima prostora za poboljšanje”, smatra. Današnje uhićenje gradonačelnika tako se uklapa u širi obrazac koji se posljednjih tjedana ponavlja u različitim dijelovima zemlje. Iako su pojedini slučajevi međusobno nepovezani, zajednički im je element sumnja na zlouporabu javnih ovlasti. Pritom valja podsjetiti da su svi osumnjičenici nevini dok im se krivnja ne dokaže pravomoćnom presudom. No, sama činjenica da se istrage pokreću protiv osoba na visokim pozicijama ukazuje na određenu razinu institucionalne aktivnosti.
Hoće li se ovaj niz akcija pokazati kao početak dugoročnog trenda pojačanog rada ili tek kao kratkotrajni val, pokazat će statistike na godišnjoj i višegodišnjoj razini. Za sada je jasno samo jedno: percepcija pojačane borbe protiv korupcije postoji, ali njezin stvarni učinak ovisit će o brzini i kvaliteti sudskih postupaka. Ako ključni predmeti dobiju brze i jasne epiloge, povjerenje u sustav moglo bi rasti. Ako se, pak, razvuku na desetljeće uz simbolične kazne, dojam spektakularnih uhićenja ostat će bez stvarne težine.
Upravo zato, kako upozorava Cvrtila, pitanje nije samo koliko je uhićenja u mjesec dana, nego kakav je konačni ishod na sudu i koliko sustav u cjelini uspijeva poslati jasnu poruku da se korupcija ne isplati.
